Dodik predložio, Stanivuković podržao: Počasna garda kod spomenika borcima – ideja ili realnost
04.03.2026. | 12:53Uvođenje stalne počasne straže koja bi 24 časa stajala uz Centralno spomen-obilježje u Banjaluci ima svoju težinu, ali i cijenu, poručuje Goran Rogić, predsjednik Predsjendištva Boračke organizacije grada Banjaluka, komentarišući jučerašnje najave o formiranju počasne garde od oko 30 policijskih službenika koja se čula nakon sastanka premijera Srpske Save Minića i gradonačenika Banjaluke Draška Stanivukovića.
Tako je ideja koju je još u maju 2024. godine, tokom obilaska radova na izgradnji Centralnog spomen-obilježja, pomenuo tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ponovo aktuelizovana. Dodik je tada rekao da će od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske zatražiti da obezbijedi „vječnu stražu“, uz organizovanje posebne ceremonije prilikom smjenjivanja stražara kod spomenika u centru Banjaluke.
Rogić: To je mali sistem, a ne samo stražar
Rogić za BL portal kaže da je bio prisutan kada je ta ideja prvi put pomenuta, ali priznaje da tada nije bilo jasno kako bi sve bilo organizovano u praksi.
„Slučajno sam bio prisutan kada se o tome govorilo, ne znam da li je to bila prezentacija radova na spomeniku, kada je tadašnji predsjednik Republike Milorad Dodik rekao da bi bilo poželjno da se ta svetinja čuva i da se formira neka institucija, da li garda ili kako se već zove. Nisam tada najbolje razumio kako bi to bilo organizovano“, kaže Rogić.
Ipak, kao nekadašnji vojnik, objašnjava da počasna straža podrazumijeva čitav sistem.
„Pretpostavljam da bi za to morao postojati određeni broj ljudi, prostorije za presvlačenje, odmor smjena i sve ostalo što prati takvu organizaciju. To je, što bi se reklo, malo preduzeće, jer za sobom povlači mnogo toga, od logistike do održavanja prostora“, istakao je Rogić.
Drugim riječima, osim simboličnog prisustva garde, potrebno je obezbijediti infrastrukturu, smjene, tehničku podršku i dugoročno finansiranje.
Ceremonijalna garda kao realnija opcija
Uprkos ovakvim, “tehničkim” napomenama, Rogić ističe da bi volio da spomen-obilježje dobije dodatni značaj kroz ceremonije i obilježavanje važnih datuma.
„Ako već ne može stalno da postoji straža, volio bih da makar za državne i gradske praznike, kao i za važna obilježavanja, bude počasna garda. Kada grad ili Republika obilježavaju neke događaje, ili kada je krsna slava Boračke organizacije, da tada pored spomen-obilježja stoji garda. Sve što daje značaj očuvanju tradicije je važno“, kaže Rogić za BL portal.
Takav model, smatra, bio bi organizaciono jednostavniji, a ipak bi doprinio simboličkom značaju mjesta.
Još jedno pitanje – ko plaća i ko je nadležan?
Osim organizacionih izazova u slučaju odluke o stalnoj počasnoj gardi, Rogić ukazuje i na pitanje nadležnosti.
„Postavlja se pitanje čiji bi to budžet bio, gradski ili republički, i ko bi vodio računa o svemu tome, s obzirom na to da je riječ o centralnom republičkom spomen-obilježju“, kaže on.
Mjesto koje Banjaluka nije imala tri decenije
Rogić naglašava da je Centralno spomen-obilježje za grad od izuzetnog značaja.
„Meni je puno srce što je to konačno urađeno. Nažalost, nismo takvo mjesto imali 30 godina, a sada ga imamo. Važno je da mlađi naraštaji vide da je to nešto što se poštuje i čuva, jer mi prirodnom selekcijom odlazimo, a njima treba prenijeti značaj svega toga“, rekao je Rogić.
Dodaje i da bi prostor oko spomen-obilježja mogao biti dodatno unaprijeđen.
„Malo smo konstatovali da tu nedostaje i nekog prostora, klupa, da omladina može da dođe, sjedne i pogleda. Sve to zajedno daje značaj tom mjestu“, smatra on.
Ognjen Jokić, BL portal
