Banjalučka legalizacija u raskoraku od 13 godina: Stanivuković je mogao pomoći i po sadašnjem zakonu

Prijedlog da se vremenska granica za legalizaciju objekata u Banjaluci pomjeri, kako bi što veći broj bespravno sagrađenih objekata u gradu mogao biti besplatno legalizovan, ima smisla, ali se taj rok može produžiti za maksimalno deset godina. To bi značilo da se granica sa 1980. pomjera na objekte sagrađene do 1990. godine, ali ne i do 2003, kako je najavio gradonačelnik Draško Stanivuković, stav je Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske.

Napominjući da inicijativu za izmjenu Zakona o legalizaciji još nisu zvanično dobili, iz ovog resora za BL portal objašnjavaju da gradonačelnikov argument da Banjaluka ima izvršeno avionsko snimanje do 2003. nije dovoljan, jer je to, kako kažu, samo jedan od mogućih dokaza kojima se dokazuje izgrađenost objekta u određenom periodu.

„Sa druge strane, takav snimak ne posjeduje većina drugih lokalnih zajednica tako da se onda taj rok ne može ugraditi u Zakon, a pogotovo kad se zna da takva radikalna mjera treba da bude samo u slučaju kad su iscrpljene sve druge mogućnosti, jer se ona odnosi na sve, bez obzira na vrstu objekta i socijalni status investitora. Takva granica se ne može spuštati ispod 30 godina jer rizikujemo da se pokrene novi postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti, što bi u slučaju negativne odluke trajno eliminisalo i ovu pogodnost“, navode iz Ministarstva.

Takođe objašnjavaju da je Zakon o legalizaciji dao mogućnost da jedinice lokalne samouprave donesu svoje posebne odluke o subvencijama troškova legalizacije za individualne stambeno-poslovne objekte do 400m2 čiji su investitori lica koja su u stanju socijalne potrebe, porodice poginulih boraca, ratni vojni invalidi, civilni invalidi, borci, raseljena lica ili povratnici, žene žrtve rata i drugi.

„To omogućava da te kategorije bespravnih graditelja legalizuju objekte bez plaćanje naknade ili da dobiju značajne popuste i olakšice u tom postupku. Koliko znamo,  Grad Banjaluka nije donio ovu odluku, tako da nije iskoristio sve ponuđene benifite iz Zakona i omogućio da ove, prvenstveno socijalne  kategorije građana, dobiju pogodnosti i olakšice. Zato bi bilo korisno da se prvo iskoriste ove pogodnosti, a zatim da se eventualno traže slične mogućnosti i za druge kategorije bespravnih graditelja, u mjeri koja predstavlja opšti interes i ne ugrožava savjesne i zakonite graditelje“, kažu u Ministarstvu i dodaju da ako pretjeramo sa pogodnostima možemo postati generator bespravne gradnje.

Podsjećaju i da ideja o besplatnoj legalizaciji dijela bespravno izgrađenih objekata nije nova i da je ona ugrađena u zakonska rješenja još 2013. godine, a zatim i 2015, i da je s ciljem stvaranja zakonskog i ustavnog osnova za legalizaciju pod što povoljnijim uslovima, ona bila proglašena kao proces od opšteg interesa za Republiku Srpsku.

„Legalizacija je ranije bila uređena Zakonom o uređenju prostora i građenju,  ali je nakon pokrenute inicijative za ocjenu zakonitosti i ustavnosti odredbi ovog zakona o legalizaciji od strane jednog nevladinog udruženja iz Doboja, Ustavni sud RS svojim odlukom iz 2014. godine, a zatim  i odlukom iz 2018, odredbe zakona kojima je bila omogućena besplatna legalizacija ili legalizacija pod posebnim pogodnostima utvrdio kao neustavne jer diskriminiraju i dovode u neravnopravan položaj savjesne investitore i graditelje koji su u punom iznosu platili sve naknade propisane za dobijanje građevinske dozvole. To je bio razlog da se legalizacija uredi posebnim Zakonom o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata“, objašnjavaju iz resora prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije za BL portal.

Dosadašnja praksa je, kažu, pokazala da je ovaj zakon dobro rješenje i da je obuhvatio sve moguće situacije i kategorije bespravnih graditelja i dao realna i prihvatljiva rješenja.

Stanivuković je prijedlog da svi bespravno sagrađeni objekti u Banjaluci do 2003. dobiju mogućnost besplatne legalizacije iznio nakon sastanka sa rukovodstvom Republike Srpske, prije desetak dana.