FOTO: AI ilustracija
Alarm i kod nas! Budite li se umorniji nego što ste legli? Ove simptome ne ignorišite FOTO
27.06.2026. | 07:23
U vremenu u kome živimo brzina, konstantna dostupnost i postizanje visokih ciljeva smatraju se mjerilima uspjeha. Cijena koju plaćamo za ovakav tempo života sve je viša, a to najbolje potvrđuju pune čekaonice psiholoških savjetovališta u Banjaluci.
Sve veći broj ljudi suočava se sa stanjem potpunog emocionalnog, mentalnog i fizičkog iscrpljenja poznatijeg kao burnout.
O “sagorijevanju” na poslu kao problemu modernog doba, njegovim uzrocima, skrivenim simptomima i načinima liječenja razgovarali smo sa Jadrankom Todorović, psihologom, TA praktičarem i ACT psihoterapeutom.
Tijelo prvo šalje alarm: Od gastritisa do štitne žlijezde
Prema njenim riječima, pacijenti se rijetko javljaju psihologu na prve znakove umora. Umjesto toga, problem se najčešće manifestuje kroz ozbiljne fizičke smetnje koje zahvataju različite organe.
”Sve više ljudi se javlja zbog burnouta. Prvo se javljaju fizički problemi, i to obično u raznim sferama. Razni organi bivaju na neki način zahvaćeni opterećenjem koje čovjek sebi postavlja. Kada se u isto vrijeme dese problemi sa štitnom žlijezdom, insulinskom rezistencijom, gastritisom, migrenama i slično, tada obično i porodični doktor prepozna da je uzrok psihosomatski – pojačan stres”, objašnjava Todorovićeva za BL portal.
Glavni problem leži u tome što ljudi svjesno ignorišu jasne signale koje im organizam šalje.
”Čovjek često, postavljajući sebi neke ciljeve, zanemari impulse iz organizma da je pretjerao. Te informacije da je umoran i da mu je potrebna stanka on zanemari i nastavi dalje da gura tim tempom jer vidi ciljeve koje je postavio. Obično to nije jedan cilj, nego mnogo njih, jer ljudi preuzimaju previše obaveza i postavljaju ih jako visoko. Burnout nastupa onda kada organizam više ne može da izdrži i kada dođe do stvarnog oštećenja nekog organa”, upozorava psihoterapeutkinja.
Imperativ perfekcionizma: Zašto nam je danas teže nego našim precima?
Dijagnoza burnouta je novijeg datuma i direktan je proizvod modernog društva. Život se drastično promijenio u odnosu na period od prije samo nekoliko decenija, donoseći sa sobom ogroman broj uloga koje pojedinac mora svakodnevno balansirati.
”Svaki čovjek se danas nalazi u puno više uloga u svom životu i u odnosu prema drugima nego što je čovjek imao prije stotinu godina. Pogotovo žena. Žena je nekada bila domaćica, supruga i majka, a danas je uz sve to i poslovna žena, prijateljica, pa i influenserka na društvenim mrežama. Uloge se umnožavaju i muškarcima i ženama”, ističe Todorovićeva.
Osim umnožavanja uloga, drastično su porasli i standardi koje sami sebi namećemo. Nekadašnji koncept zadovoljstva prosječnošću zamijenjen je pritiskom da se bude savršen.
”Nekada je zadovoljstvo proisticalo iz prosječnosti, da tako kažemo. Danas sve više ljudi ne može da prihvati prosjek u nečemu. Zahtijevaju perfekcionizam sami od sebe i zbog toga vrlo često ulaze u burnout”, naglašava sagovornica BL portala.
Kritične tridesete: Ko najviše sagorijeva?
Statistika pokazuje da je burnout primarno problem radno sposobnog stanovništva, sa posebnim naglaskom na one koji su u fazi izgradnje karijere. Ipak, postoji jasna granica u tome kako različite starosne grupe podnose ovaj pritisak.
”Mlađi ljudi imaju tendenciju da sagorijevaju, ali je njihov organizam još uvijek neistrošen, pa se to ne manifestuje u onoj mjeri u kojoj se to desi čovjeku kada uđe u trideset i neku godinu. Kod mlađih se mogu registrovati promjene u nivou hormona stresa – kortizola, ali do stvarnog oštećenja organa i fizičkih zdravstvenih problema dolazi tek u tim nekim zrelijim, tridesetim godinama”, objašnjava Todorovićeva.
Iskustvo iz IT sektora: Kada “gutanje” problema dovede do otkaza
Da teorija iz psiholoških ordinacija u potpunosti oslikava banjalučku svakodnevicu, potvrđuje i priča našeg sugrađanina Gorana. On već godinama radi u IT sektoru, a nakon dužeg perioda ignorisanja simptoma, bio je primoran da povuče radikalan potez. Zbog zdravstvenih problema za koje vjeruje da su direktna posljedica stresa i sagorijevanja, nedavno je dao otkaz kako bi spasio zdravlje i potražio pomoć.
”Bavim se ovim poslom nekih 13 godina, a prije nekoliko godina sam prešao u drugu firmu u kojoj su rokovi projekata kratki, a timovi mali. To mi stvara ogroman pritisak već duže vrijeme, a sada su krenuli i zdravstveni problemi”, kaže Goran za BL portal.
On objašnjava da nikako nije mogao da pronađe izlaz sam. Prvo je ignorisao probleme, smatrajući da to tako mora, a i trebao mu je novac, pa je sve “gutao” i ćutao. Nezadovoljstvo poslom se gomilalo iz dana u dan, a sve je kulminiralo otkazom u trenutku kada su se pojavili ozbiljni zdravstveni simptomi.
”Morao sam ‘povući ručnu’. Potražio sam odmah stručnu pomoć, i evo, polako tražim rješenje. Smatram da je ovo učestao problem, jer mnogi moji poznanici prolaze kroz isto, ali strah od gubitka posla je preveliki da nešto preduzmu. Mislim da je ovo problem modernog vremena i pritisaka na poslu”, upozorava Goran.
Kako se izliječiti? Odmor nije dovoljan, ključ je u promjeni obrazaca
Kada se burnout, poput Goranovog slučaja, već manifestuje kroz fizičko oboljenje, povratak u normalu zahtijeva ozbiljan, multidisciplinarni pristup. Samo bolovanje i nekoliko dana odmora neće riješiti korijen problema.
”Neophodno je uključiti specijaliste za organe koji su već pretrpjeli oštećenje zbog pretjeranog napora, ali i obavezno psihologa. Zašto? Zato što je potrebno promijeniti pristup životu generalno. Ako čovjek ne promijeni pristup problemu, nakon privremenog odmora on će sebe u dogledno vrijeme ponovo dovesti u isto stanje”, jasna je Todorovićeva.
Psihoterapija u ovom slučaju služi kao alat za učenje potpuno novih životnih strategija.
”Zaista je potrebno uključiti stručno lice kako bi čovjek naučio neke nove obrasce ponašanja i pristupa problemima, te postavio zdrave granice i naučio kako da se ponovo ne dovede u stanje potpunog sagorijevanja”, zaključuje psiholog Jadranka Todorović za BL portal.
Na kraju, poruka je jasna. Ako se budite umorniji nego što ste legli, ako vas hronično muče želudac, glavobolje ili hormonski disbalansi, nemojte čekati da vas tijelo u potpunosti zaustavi. Usporite, presložite prioritete i potražite stručnu pomoć na vrijeme. Slika savršenog života sa društvenih mreža nije vrijedna vašeg zdravlja.
