Sve prepreke samouvjereno ruši: Tijana napustila siguran posao kako bi pravila džin

01.04.2024. | 11:27

Svake godine, druge subote u junu obilježava se Svjetski dan džina.

Iako se u početku koristio kao lijek, džin je vrlo brzo kroz decenije našao put i primjenu kao alkoholno piće i glavni sastojak mnogih koktela. Našao je put i do jedne Subotičanke, Tijane Faćol.

Nastao u Holandiji i Belgiji u dalekom 16. vijeku, džin se brzo proširio i na tlo Velike Britanije gdje je postao popularno piće u narodu. Na domaćem podneblju, džin je imao jaku konkurenciju u vidu rakije, posebno klekovače, jer se ista biljka koristi za jedno i drugo piće. Ipak, ova žestina je uspjela da se ukorijeni i u našu kulturu, pa je džin rado viđen gost na proslavama i u koktelima.

Tijana Faćol, preduzetnica iz Subotice i vlasnica destilerije džin „GINfinity“ kaže da je njena ideja o proizvodnji džina počela od rakije, koju porodično proizvode već godinama, ali koju ona ne konzumira.

“U jednom trenutku predložila sam suprugu da pokušamo da napravimo nešto u čemu ću i ja uživati. U isto vrijeme postala sam svjesna sve veće popularnosti džina i malih zanatskih proizvođača u okruženju, prvenstveno u Hrvatskoj i Sloveniji, pa se ideja da napravimo svoj džin nekako činila logičnom. Uslijedio je dug period učenja, istraživanja, testiranja…“, započinje svoju priču Tijana, koja je jedina žena koja se bavi ovim poslom u Srbiji.

Ona za BIZLife dodaje da nije imala predstavu o tome kako će ljudi da reaguju na domaći džin, pogotovo iz razloga što dolaze iz male sredine, a u to vrijeme nisu imali apsolutno nikakve značajne kontakte u većim gradovima, koji bi im pružili veće šanse.

“Vrijedno i predano smo radili na unapređivanju prvobitnih receptura, na usavršavanju tehnologije proizvodnje… To je zapravo proces koji se ne završava nikada“, kaže ova Subotičanka.

Sve počinje izborom najkvalitetnijih sastojaka. GINfinity nastaje od otprilike 13 vrsta biljaka. Tijana objašnjava da sve počinje macuracijom. GINfinity se pravi od žitnog alkohola, koji se razblažuje i u koji se onda potapaju biljke/voće/začini. Nakon macuracije slijedi proces destilacije. Destilacija se radi na kolonskom bakarnom kazanu.

“Zašto je važno kakav je kazan? Jer i od toga zavisi finalni prozvod. Naš kazan ima tri kolone, svaka kolona praktično znači jednu destilaciju, što znači da je džin zapravo tri puta destilisan. Rezultat je čistiji destilat sa manjim sadržajem eteričnih ulja, viših alkohola i estara. Destilacija traje prilično dugo i mora biti kontinualna. Nema prečica kada za rezultat želite destilat izvanrednog kvaliteta. Onda slijedi proces odležavanja, sastavljanja finalnog proizvoda, a potom filtriranje kako bi na kraju imali kristalnno čist destilat“, navodi ona.

Džin je svevremeno piće. Ono što ga čini posebnim je što zaista na svijetu ne postoje dva ista. GINfinity je džin sa dušom. Jer ja svoju ulivam u svaki trenutak njegove pripreme. Volim da kažem da GINfinity nije proizveden, već ručno izrađen. Pravi se u malim serijama, što omogućava da pratim kvalitet i da ne odstupam od njega. GINfinity je „kraft“ džin jer je svaka boca u pravom smislu ručni rad.

Tijana trenutno na godišnjem nivou proizvede oko 5.000 litara džina sa četiri etikete. GINfinity se na tržištu Srbije prodaje direktno preko web shop-a. Takođe, ima po nekoliko specijalizovanih prodavnica u kojima je moguće kupiti ovaj džin u nekoliko gradova u Srbiji. To su uglavnom vinoteke i specijalizovane prodavnice poput gift-shopova.

“Trudimo se da posjetimo što više manifestacija na kojima imamo prilike da razgovaramo sa našim kupcima. To je neprocjenjivo jer je savršen način da se krajnji konzumenti upoznaju kako sa našim proizvodima, tako i sa nama. Razvoj brenda doveo nas je lagano i u HoReCa sektor. Kada je riječ o distribuciji, još uvijek smo u potrazi za pravim ljudima. Iako su nam kupci u Srbiji prioritet, prošle godine smo ušli i u priču izvoza i to je otvorilo neka nova vrata“, kaže Tijana za BIZLife. Ističe da je cijela priča sa džinom nastala kao hobi te da na početku nije razmišljala o tome da će napustiti svoj relativno stabilan posao, kako bi se upustila u nešto neizvjesno.

“U nestabilnoj poslovnoj klimi u našoj državi, odluka o pokretanju sopstvenog biznisa je zapravo bila najteži dio samog procesa. Trenutak kada sam shvatila da imam dobar proizvod, bio je prekretnica. Reakcije tržišta pogurale su me u tom pravcu možda i brže nego što sam bila spremna. Najteže mi je bilo savladati samu sebe. Morala sam da naučim da budem strpljiiva, da ne očekujem mnogo, brzo i odjednom. Izgradnja brenda je dugotrajan proces“, kaže Faćol. Brzo je shvatila da je vođenje sopstvenog biznisa ipak jedna potpuno druga priča. Moraš biti „all in“. Kada si „sam svoj gazda“, moćno je što ne odgovaraš nikome, ali isto tako sve greške su tvoje, sva odgovornost je na tebi. To je često skupo, u svakom smislu te riječi. Ali svaka greška je nova lekcija, koju ćeš sutra s ponosom primijeniti.

“Osim toga, obrela sam se u zanatu/profesiji koja se kod nas u okruženju još uvijek neopravdano smatra ‘muškim poslom’. Pa ako pričamo o izazovima koje je bilo potrebno savladati, ne mogu a da ne pomenem i to. Biti žena destiler je samo po sebi podvig. Nailazila sam na odmahivanja rukom, na nevjericu u pogledu, pa i na neprimjerene komentare na račun toga što sama destilišem naš džin. Sve to nije me spriječilo da podignute glave stojim iza svog proizvoda“, ističe ova preduzetnica.

Ona kaže i da ovu biznis priču cijela porodica živi svaki dan, te da radi ono sto voli i da se trudi da ne doživljava izazove kao probleme.

„Ipak, u zemlji poput naše sa neizvjesnom ekonomskom i geopolitičkom slikom, ima trenutaka kada moram da zastanem i dva puta razmislim. Najveća prepreka malih porodičnih biznisa je doći do sredstava za neke veće projekte. Koliko god se trudili da isključivo iz redovnog poslovanja obezbijedimo sve potrebne finansije, neki veći projekti nam se za sada odlažu upravo iz toga razloga. Subvencije države postoje, ali nekako uvijek izmiču one koje su u tom trenutku najpotrebnije“, navodi kao glavne izazove poslovanja Tijana.

Tijana opisuje i momenat kada je znala da je uspjela u ovom poslu.

„Kada neki rendom ljudi prepoznaju moj proizvod, to je momenat kada me preplavi neki poseban osećaj zadovoljstva. Tada znam da sam ga predstavila kao treba, da ljudi prepoznaju i cijene njegov kvalitet, te da je postigao to da se o njemu priča… GINfinity se među prvima pojavio na kraft džin sceni u Srbiji, i volim da vjerujem da sam u neku ruku doprinela razvoju kulture ispijanja kraft džinova“, sa zadovoljstvom priča naša sagovornica.

Ona kaže i da je prošlo pet godina od kako se upustila u ovu avanturu i da postoje trenuci kada se zapita da li joj je sve ovo trebalo.

„To su uglavnom oni teški dani, dani bez radnog vremena, kad toliko obaveza treba smestiti u 24 sata. Prvo što me tad osvesti je ljubav prema ovome što radim. Sjetim se da sam srećna ovdje i sada. Jako volim što gradim nešto naše. Volim da pogledam unazad i sjetim se početka, a onda razmislim dokle smo došli. Budem ponosna, iskreno“, objašnjava Tijana i dodaje: „Mašina od tri člana koja stoji iza mene je najveća pokretačka snaga. Suprug, koji me pogura kada mi je teško, koji me savjetuje i usmjeri kad na trenutak izgubim kompas (i živce). Naše djevojčica koje se ugledaju na mene, starija kćerka koja sa svojih 10 godina svima ponosno govori kako će ona preuzeti „mamin biznis“ kad bude velika. To je snaga, ali i pravi izazov“.