Stradanje Srba i Jevreja na Pagu: Održana komemoracija žrtvama ustaških logora

25.06.2026. | 10:58

Uvala Slana na ostrvu Pagu podsjeća da su na toj kamenoj goleti u NDH ubijani Srbi i Jevreji, muškarci, žene, djeca samo zbog svoje nacionalne pripadnosti, istaknuto je na komemoraciji žrtvama ustaških logora koji su bili sastavni dio koncentracionog ustaškog logora iz sastava Gospić-Jadovno-Pag.

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke /SDSS/ i poslanik u Saboru Milorad Pupovac podsjetio je da je vrh ustaške vlasti donio odluku da ova uvala postane logor, mjesto za muškarce, Srbe, Jevreje i Hrvate lijeve orijentacije, a da Metajna, posluži kao mjesto za ženski logor, uglavnom supruge i djecu zatočenih muškaraca.

Kada su krajem osamdesetih otvorene mnoge grobnice, znanim i neznanim, Pupovac je istakao da se dogodilo upravo ono što se nije smjelo dogoditi, a to je da su ti mrtvi usmjereni kao argument za nove mrtve, za neprijateljstva, za stradanje.

Citirao je i svjedočenja rijetkih koji su preživjeli Slanu i Metajnu, pakao na zemlji, zahvalivši na postavljenoj spomen-ploči, odnosno na prvom mjestu predsjedniku Jevrejske opštine Zagreb Ognjenu Krausu i gradonačelniku Novalje Ivanu Dabi.

Kraus je istakao da su na ovom mjestu, u ljetnim mjesecima 1941. godine, stradali ljudi ne zbog svog političkog ili nekog drugog stava, već zbog vjerske ili nacionalne pripadnosti, i to po rasnim zakonima tadašnje NHD, nakaradne tvorevine koja je egzistirala do 1945. godine.

“Logoraši su sami radili kućice u kojima će biti na ovom suncu, u ovom bezdanu bez hrane, bez vode”, rekao je Kraus.

On je zahvalio gradonačelniku Novalje Ivanu Dabi na postavljenoj spomen-ploči, uz nadu da je više niko neće nasilno uklanjati.

Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću “Dokumenta” rekla je da je uvala Slana s novoobnovljenom spomen-pločom postala prostor istinskog suočavanja, gdje nove generacije mogu učiti o priznavanju patnje drugoga i o stradanju u Drugom svjetskom ratu u vrijeme ustaške NDH.

“Oni koji su nakon pedeset pet dana preživjeli logor Slana i Metajna odvedeni su s ovog mjesta, nakon čega su zapravo postali prvi koji su postavljali barake u ustaškom logoru Jasenovac”, naglasila je Teršelič.

Gradonačelnik Novalje Ivan Dabo ocijenio je da je uvala Slana istinsko mjesto sjećanja i da i danas upozorava na dehumanizaciju onoga ko je drugačiji od drugoga kao i da se više nikada ne bi ponovila ovakva nedjela.

Komemoracija je održana juče kod spomen-ploče, obnovljene četvrti put zahvaljujući naporima Srpskog narodnog vijeća /SNV/, Koordinacije jevrejskih opština i Centra za suočavanje s prošlošću “Dokumenta” i u saradnji sa gradonačelnikom Novalje.

Spomen-ploča je uništena početkom devedesetih. SNV je spomen-ploču postavljao ponovno 2010. i 2013. godine, ali je oba puta uništena. Prvi put je u uvali Slana postavljena 1975. godine.

Ustaški logor Slana prostirao se na oko pet hektara površine, a nalazio se oko pet kilometara udaljen od najbližeg zaseoka Metajne na ostrvu Pagu.

Na toj kamenoj goleti, direktno izloženoj velebitskoj buri, bez pitke vode i vegetacije, nisu postojali nikakvi uslovi za normalan život.

Prvi logoraši bili su Jevreji uhapšeni u Zagrebu 20. juna 1941. godine, a četiri dana kasnije su dovedeni u Slanu. Taj datum se može smatrati danom početka rada ovog logora.

Prvu grupu zatočenika činilo je 30 zagrebačkih Jevreja. U vrijeme njihovog dolaska u Slani još nije bilo ničega, osim golog kamena. Potom su dovedeni Srbi te manji broj Hrvata, uglavnom komunista, saopštilo je Srpsko narodno vijeće /SNV/.

Od 10. jula broj Srba je znatno veći. U sjevernom dijelu logora bili su uglavnom Srbi i u manjem broju Hrvati, u južnom dijelu isključivo Jevreji.

Reokupacijom od fašističke Italije, područje Velebita i ostrva Paga je pripalo Italiji sredinom avgusta 1941. godine, čime se logor ukida, a posljednji logoraši bivaju ubijeni ili se transportuju na druga zatočenička mjesta tadašnje NDH.

Fašisti, sanitarno-dezinfekciona komisija italijanske vojske, bivaju zgranuti okrutnošću počinjenih zločina.