Šta nalažu običaji: Kako se gasi pravilno slavska svijeća i šta uraditi sa njom poslije slave

04.11.2026. | 18:11 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Uz kolač i žito, slavska svijeća jedan je od glavnih simbola krsne slave. Običaji njenog paljenja, gašenja i čuvanja razlikuju se među porodicama.

Slavska trpeza okuplja porodicu i prijatelje, ali smisao krsne slave ne čine samo hrana i gostoprimstvo. To je dan posvećen porodičnom svetitelju, molitvi i tradiciji koja povezuje generacije. Među njenim prepoznatljivim simbolima posebno mjesto zauzima slavska svijeća.

Ko pali slavsku svijeću?

Pali je domaćin, odnosno osoba koja predvodi slavu. Prethodno se prekrsti i pomoli, a ponegdje svijeću i cjeliva. Čitaju se “Oče naš”, “Bogorodice Djevo” ili molitva Svetom Duhu.

Svijeća se pali na dan slave: ujutru, prije rezanja kolača, uz dolazak sveštenika ili prvog gosta, prema porodičnom običaju.

Kakvu svijeću izabrati?

Tradicionalno se bira pčelinji vosak, simbol čistote i truda. Kupuje se u crkvenim ili manastirskim prodavnicama. Često je duga oko 60 centimetara, ali veličina zavisi od mogućnosti i potreba. Postavlja se u stabilan svijećnjak, dalje od zapaljivih ukrasa.

Kada i kako se gasi?

Često gori do odlaska gostiju, ali nikada bez nadzora. Ne pomjera se dok plamen gori.

Ponegdje domaćin, prekrstivši se, gasi fitilj malom količinom vina korišćenog pri rezanju kolača. Može se koristiti i pribor za gašenje.

Šta poslije slave?

Svijeća se čuva u svećnjaku, često ispred ikone, i ponovo pali ako je bezbjedna. Ostaci voska mogu se predati crkvi koja ih prikuplja. Za nedoumice pitajte sveštenika.