FOTO: BL PORTAL/D.SAVIĆ
Spremite jabuke za sutra: Važan običaj za Petrovdan, slave pekari i ribari
11.07.2026. | 16:33 Dodaj BL Portal kao Google izvorPetrovdan, koji obliježava se u nedjelju, 12. jula, jedan je od najvećih ljetnjih praznika u srpskoj tradiciji.
Posvećen je Svetim apostolima Petru i Pavlu, a vjekovima ga prate brojni narodni običaji i vjerovanja nastali u vrijeme kada je život bio usko vezan za prirodu i poljoprivredu, piše Blic.
Iz Etnografskog muzeja u Beogradu kažu da je najpoznatiji simbol ovog praznika rana jabuka, petrovača.
– Nekada se vjerovalo da se do Petrovdana prve jabuke ne jedu, već da se na sam praznik nose u crkvu na osvećenje, a potom dijele djeci i bližnjima za zdravlje, mir i slogu. U narodu je postojalo i vjerovanje da se jabuke ne smiju sjeći nožem niti udarati jedna o drugu kako se ne bi prizvao grad koji bi uništio usjeve – kažu iz muzeja.
Dan za krštenja i vjenčanja
Takođe, na Petrovdan se, kao i za druge velike praznike, izbjegavao težak rad u polju. Umjesto toga, dan je bio namijenjen odmoru, odlasku u crkvu i okupljanju porodice. U pojedinim krajevima čobani su pleli vijence od cvijeća i stavljali ih stoci na rogove, vjerujući da će je tako sačuvati od bolesti i donijeti joj dobro zdravlje.
– Petrovdan je ujedno bio vrijeme sabora, porodičnih okupljanja, ali i krštenja i vjenčanja, jer se smatrao posebno blagoslovenim praznikom. Njime se završava i petrovski, odnosno apostolski post, nakon kojeg se porodice okupljaju za svečanom trpezom, u skladu sa crkvenim pravilima – objasnili su.
Slava pekara i ribara
Petrovdan je u narodu oduvek imao posebno mjesto.
– Smatra se slavom pekara i ribara, pekara kao čuvara hleba, osnovne životne namirnice, a ribara jer je Sveti Petar prije nego što je postao apostol bio ribar. U mnogim krajevima ovaj praznik bio je i povod za vašare i narodne sabore, na kojima se trgovalo, okupljala rodbina i prijatelji, sklapala nova poznanstva i učvršćivale veze među ljudima. Upravo zato Petrovdan nije samo veliki praznik, već i važan dio narodne tradicije koji je vekovima povezivao porodicu, zajednicu i svakodnevni život – rekli su iz Etnografskog muzeja.
