Zašto pojedini ljudi moraju u toalet kad su pod stresom?
17.08.2025. | 22:11Zašto pojedini ljudi moraju u toalet kad su pod stresom? Veza između naših misli i crijeva mnogo je dublja nego što se na prvi pogled čini.
Svakodnevni stres ne utiče samo na raspoloženje i nivo energije, već može izazvati vrlo konkretne tjelesne reakcije – naročito u probavnom sistemu, prenosi Danas.rs. Ako ste ikada osjetili „leptiriće u stomaku“, izgubili apetit zbog nervoze ili, naprotiv, počeli da jedete nekontrolisano, niste jedini – i sve to ima svoje naučno objašnjenje.
Naša crijeva i mozak neprestano komuniciraju putem takozvane crijevno-moždane ose – dvosmjernog komunikacijskog puta koji povezuje nervni i probavni sistem. Ova veza objašnjava zašto nas stres može doslovno „natjerati“ da idemo u toalet.
„Poznato je da stres utiče na pokretljivost crijeva putem crijevno-moždane ose“, kaže dr Dejvid D. Klark, specijalista interne medicine i gastroenterolog. Ključnu ulogu u ovom procesu ima vagusni živac – najduži moždani nerv u tijelu, koji prenosi signale između mozga i probavnog sistema, utičući kako na varenje, tako i na emocije. Kada je osoba pod stresom, taj sistem se pojačano aktivira.
„U trenucima psihološkog pritiska, hormoni stresa poput kortizola i adrenalina usporavaju varenje“, objašnjava nutricionistkinja Kortni Rejpi. Posljedice toga mogu biti nadutost, grčevi, žgaravica, zatvor ili dijareja.
Zašto stres utiče na stomak?
Tijelo na stres reaguje pokretanjem takozvane „bori se ili bježi“ reakcije. Iako više ne bježimo od predatora, već se suočavamo s mejlovima, rokovima i životnim pritiscima, tijelo i dalje luči iste hormone.
„Kortizol i adrenalin preusmjeravaju krv iz stomaka ka mišićima, pripremajući nas za akciju“, objašnjava psihijatar dr Šarik Refai. Rezultat toga je da se varenje doslovno gasi – i simptomi to brzo pokažu. Zato mnogi ljudi u stresnim situacijama dobiju grčeve, dijareju, ili im se jednostavno smanji apetit.
Povezanost između crijeva i mozga ima još jednu važnu ulogu – utiče na imunitet i proizvodnju neurotransmitera kao što su serotonin i dopamin, hormoni odgovorni za dobro raspoloženje. Zato je važno da njegujemo i crijevnu floru i mentalno zdravlje.
Kako ublažiti ove simptome?
Pokrenite se
Tjelesna aktivnost ne koristi samo srcu i mišićima – ona pomaže i mozgu da lakše savlada stres. Kretanje snižava nivo kortizola i smanjuje rizik od negativnih posljedica stresa.
Vježbajte svjesno disanje
Kada smo pod pritiskom, dišemo ubrzano i plitko. Tehnike poput produženog izdisaja ili takozvanog kvadratnog disanja (box breathing) dokazano poboljšavaju psihološko stanje.
Praktikujte mindfulness ili meditaciju
Kratke pauze, tišina, joga, kreativne aktivnosti poput bojenja ili pečenja kolača – sve to pomaže da se misli umire i smanji osjećaj preopterećenosti.
Brinite o sebi
Ne mora to biti spa vikend. Dovoljno je ranije leći, pojesti obrok kad ste zaista gladni, izaći u šetnju bez telefona. Redovne male pauze čine veliku razliku.
Potražite pomoć kada je to potrebno
Ako stres postane prejak i počne da ometa svakodnevni život, razgovor sa terapeutom ili savjetnikom može biti ključna promjena.
Kako održati zdravlje crijeva i time pomoći i mozgu?
„Zdrava crijeva mogu poboljšati mentalno zdravlje jednako kao što i dobro mentalno stanje pomaže varenju“, kaže dr Refai.
Evo šta možete da uradite:
Jedite hranu bogatu prebioticima: bijeli luk, prazi-luk, artičoke, jabuke, bobičasto voće, pasulj, sočivo i ovas – sve to hrani dobre bakterije u crijevima.
Konzumirajte fermentisanu hranu: jogurt, kefir, kiseli kupus, kombuha i turšija sadrže probiotske kulture koje podupiru mikrobiom.
Unosite dovoljno vlakana: voće, povrće, integralne žitarice, mahunarke i orašasti plodovi – ne samo za varenje, već i za opšte zdravlje.
