Vodič korak po korak ne postoji: Ako želite uspješno dijete naučite ga ovoj vještini što ranije

15.09.2025. | 16:35

Kako uspješni ljudi upravljaju složenim problemima kada ne postoji vodič korak po korak?

Većina nas nikada nije imala formalnu lekciju o tome kako funkcioniše učenje, ali smo usput pokupili poruke o tome šta se računa kao „pametno“, šta vrijedi znati i kako bi trebalo da učimo. Ali postoji problem sa obrazovanjem koje se zasniva na poznavanju tačnih odgovora: život ne donosi uvijek jasna rješenja. A kada se pojavi neizvjesnost, mnoga djeca se blokiraju.

Bidan Parmar je prethodnih 15 godina kao profesor u poslovnoj školi proučavao kako uspješni ljudi upravljaju složenim problemima kada ne postoji vodič korak po korak.

„Naučio sam da je sposobnost da se mudro krene naprijed kada ne znaš odgovor veoma dragocjena vještina i tome bi trebalo da naučimo djecu što je moguće ranije“, kazao je za CNBC.

Učite djecu da prihvate neizvjesnost

Kako kaže, svakog ljeta tokom posljednjih 12 godina, kada porodično odu na more, on pravi tematsku potragu za blagom u obliku zagonetke za svoje kćerke, sestričinu i sestrića.

„Moraju da isprobaju više stvari kako bi pronašli uvid koji nije očigledan i riješili zagonetku. Zamislite kombinaciju Escape Room-a i potrage za blagom. Uputstava je malo, pa ima dosta neizvjesnosti i konfuzije.“

Na primjer, jedna zagonetka može biti samo kesa žele bombona, a djeca moraju da shvate kako to može da bude trag koji vodi do sljedeće stvari. Možda pokušaju da prebroje sve bombone, pa onda primijete da je u kesi različit broj bombona različitih boja. Na primjer: dvije ljubičaste, četiri plave, tri žute, jedna zelena i tako dalje.

Kako kod djece izgraditi zdrave snažne veze

8 rečenica koje treba govoriti djeci da bi imala zdrave jake veze kad porastu

Roditelji koji odgajaju najotporniju djecu rade ovih 5 stvari – bez ijedne riječi

Zatim možda pomisle da uzmu drugo slovo iz riječi „purple“ (ljubičasta) i četvrto slovo iz riječi „blue“ (plava), što bi moglo da otkrije niz slova koja treba prerasporediti i koja ih vode do sljedećeg traga.

„Dok su bili mlađi, brzo bi se frustrirali. Govorili bi da su blokirali, da moram da im kažem odgovor. Onda bi pojeli bombone i završili s tim. Sada ostaju radoznali i eksperimentišu.“

Što je još važnije, uče da pamet ne znači uvijek imati odgovor, kaže.

„Pamet znači ostati uz problem, isprobavati različite pristupe, učiti iz onoga što ne funkcioniše i sarađivati sa drugima usput. To je način razmišljanja koji gradi otpornost, a upravo to je ono što će djeci biti potrebno da bi se nosila sa velikim životnim izazovima.“

Kada roditelji prihvate neizvjesnost, djeca će ih slijediti

Ako želite da se vaša djeca osjećaju prijatno u vezi sa neizvjesnošću, morate to i sami da im pokažete, kaže Parmar i objašnjava kako:

Ne odbacujte sumnju. Neka vaša djeca znaju da je u redu ne znati odgovor odmah i osjećati dvije različite stvari u vezi sa nečim. Pohvalite ih kada ulože trud da nešto otkriju. Sumnja je znak da se suočavaju sa nečim značajnim i da moraju da uče.

Pomozite im da generišu ideje, a ne samo odgovore. Lako je pasti u iskušenje da rješavate probleme umjesto djece, ali kada prerano uskočimo, uskraćujemo im priliku da razviju ključne vještine. Podržite ih postavljanjem pitanja o tome šta bi mogli da pokušaju i šta bi moglo da se desi.

Modelujte sumnju i donošenje odluka. Ne krijte svoje teške odluke. Ako je primjereno da ih otkrijete, prođite kroz svoj tok misli sa djecom, pokažite im šta radite da biste nešto naučili i pokažite radoznalost umjesto panike, prenosi Zadovoljna.rs.

Odvojte vrijeme za igru u bilo kom uzrastu. Kreativno izražavanje i mašta su ključna vježba za snalaženje u sumnji. Aktivnosti poput muzike, vizuelne umjetnosti ili pozorišta daju djeci prostor da se izraze i uče o efektima svojih izbora u bezbjednom okruženju.

Gradite zdrave navike. Umoran mozak je reaktivan mozak. Uz san, zdravu ishranu, fizičku aktivnost i jake odnose lakše ostajemo mirni i razmišljamo jasno u neizvjesnim situacijama.

„Ljetnja potraga za blagom neće riješiti sve. Ali svaki put kada moja djeca pređu sa ‚Odustajemo!‘ na ‚Hajde da probamo nešto drugo‘, ona postaju mentalno jača. Svaki put kada me vide kako se nosim sa neizvjesnošću, a da se ne raspadnem, postaju otpornija tako što uče kako i sama to da urade.“