Uporno curenje nosa nije uvijek bezazleno: Ovo su mogući uzroci

06.09.2026. | 21:47 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Uporno curenje iz nosa najčešće prati prehladu ili alergiju, ali uzrok mogu da budu i nadražujuće materije, promjene temperature, određeni lijekovi ili hronično zapaljenje sluzokože nosa. Terapija koja pomaže kod alergije neće nužno ublažiti virusnu infekciju ili nealergijski rinitis.

Zašto nam nos neprekidno curi?

Sluzokoža nosa svakodnevno stvara sekret koji vlaži vazduh i zadržava prašinu, alergene i mikroorganizme. Kada virus, alergen ili druga nadražujuća materija izazove zapaljenje, krvni sudovi u sluzokoži se šire, a žlijezde počinju da luče veću količinu tečnosti. Rezultat su vodenast sekret, kijanje, zapušenost i potreba da stalno brišemo ili izduvavamo nos.

Kod prehlade se uz curenje nosa obično javljaju bol ili grebanje u grlu, kijanje, kašalj, malaksalost i ponekad blago povišena temperatura. Simptomi najčešće dostižu vrhunac tokom drugog ili trećeg dana, dok curenje nosa i kašalj mogu da potraju od 10 do 14 dana. Antibiotici ne djeluju na viruse koji izazivaju prehladu i ne skraćuju trajanje virusnih simptoma, naglašavaju stručnjaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Alergijski rinitis češće izaziva bistar, vodenast sekret, učestalo kijanje i svrab nosa, očiju ili nepca. Tegobe mogu da se pojave poslije kontakta sa polenom, grinjama, buđi ili životinjskom dlakom i da traju sve dok izloženost alergenu traje. Temperatura i bolovi u tijelu nisu tipični za alergiju, pa njihovo prisustvo više govori u prilog infekciji.

Kada curenje nosa nije posljedica prehlade ili alergije

Nealergijski rinitis može da se pojavi zbog duvanskog dima, zagađenja, jakih mirisa, hladnog vazduha, začinjene hrane ili nagle promjene temperature. Hormonske promjene, trudnoća i pojedini lijekovi takođe mogu da utiču na nosnu sluzokožu. Kod ovog oblika rinitisa obično nema izraženog svraba očiju i nosa, koji često prati alergijsku reakciju.

Curenje može da se održava i zbog nepravilne ili preduge upotrebe sprejeva koji sužavaju krvne sudove u nosu. Poslije nekoliko dana takve primjene može da nastane povratna, još izraženija zapušenost, zbog koje osoba sve češće koristi sprej. Tako se razvija začarani krug poznat kao medikamentozni rinitis, pa dekongestivne sprejeve ne bi trebalo primjenjivati duže nego što piše u uputstvu ili što je ljekar preporučio.

Gust žut ili zelen sekret sam po sebi ne potvrđuje bakterijsku infekciju. Boja može da se promijeni i tokom uobičajenog toka virusne prehlade zbog ćelija imunskog sistema koje se nalaze u sluzi. Na bakterijski sinusitis više može da ukaže kombinacija simptoma, kao što su jak bol ili pritisak u licu, visoka temperatura, tegobe duže od deset dana bez poboljšanja ili novo pogoršanje poslije početnog oporavka.

Šta možemo da pokušamo sami kod kuće

Fiziološki rastvor u obliku kapi ili spreja može da razrijedi sekret, ovlaži sluzokožu i olakša uklanjanje sadržaja iz nosa. Ako se primjenjuje posuda za ispiranje nosa, voda treba da bude destilovana, sterilna ili prethodno prokuvana i ohlađena. Obična voda iz slavine nije odgovarajuća za ovakav način ispiranja jer može da sadrži mikroorganizme koji su bezopasni kada ih progutamo, ali mogu da izazovu ozbiljnu infekciju ako dospiju u nosne šupljine.

Dovoljan unos tečnosti, odmor i boravak u prostoriji sa umjerenom vlažnošću vazduha mogu da smanje osjećaj suvoće i nadraženosti. Duvanski dim, intenzivne mirise i druge poznate okidače trebalo bi izbjegavati dok tegobe traju. Kožu oko nozdrva možemo da zaštitimo tankim slojem neutralne zaštitne kreme, jer često brisanje nosa izaziva crvenilo, peckanje i sitne ranice.

Nos treba nježno izduvavati, jednu po jednu nozdrvu, bez prevelikog pritiska. Snažno i učestalo izduvavanje dodatno nadražuje sluzokožu i može da potisne sekret prema sinusima ili srednjem uhu. Kod beba i male djece fiziološke kapi i odgovarajući aspirator mogu da pomognu, ali preparate protiv prehlade ne treba davati bez savjeta pedijatra.

Izbor lijeka zavisi od uzroka curenja

Ako simptomi ukazuju na alergiju, farmaceut ili ljekar može da preporuči odgovarajući antihistaminik. Kortikosteroidni sprejevi za nos smanjuju zapaljenje kod alergijskog rinitisa, ali pun efekat ne nastaje odmah i važna je pravilna, redovna primjena. Mlaz spreja usmjerava se prema spoljašnjem zidu nozdrve, a ne prema nosnoj pregradi, kako bi se smanjila mogućnost nadražaja i krvarenja.

Dekongestivni sprejevi mogu kratkotrajno da ublaže zapušenost, ali nisu namijenjeni dugoj upotrebi. Oprez je potreban kod osoba sa povišenim krvnim pritiskom, bolestima srca, glaukomom, bolestima štitaste žlijezde i uvećanom prostatom, kao i tokom trudnoće. Prije primjene lijeka potrebno je da pacijent pročita uputstvo i da se posavjetuje sa ljekarom ili farmaceutom ako ima hroničnu bolest ili već uzima drugu terapiju.

Kod izrazito vodenastog sekreta ljekar ponekad može da propiše sprej sa ipratropijum-bromidom. Ovaj lijek smanjuje stvaranje sekreta, ali ne rješava u istoj mjeri zapušenost nosa. Nije namijenjen svakom pacijentu, a neželjene reakcije mogu da obuhvate suvoću sluzokože, nadražaj i primjesu krvi u sekretu.

Šta kažu istraživanja: Sprej može da smanji količinu sekreta, ali ima ograničenja

U randomizovanoj, dvostruko slijepoj i placebo kontrolisanoj studiji ispitano je dejstvo nazalnog ipratropijum-bromida kod osoba sa prehladom. Učesnici koji su dobijali ovaj lijek imali su 26 odsto manje nosnog sekreta nego grupa koja je koristila kontrolni sprej sa slanim rastvorom. Lijek je ublažio curenje i donekle kijanje, ali nije značajno smanjio zapušenost nosa.

Suvoća nosa i sekret sa tragovima krvi bili su češći kod učesnika koji su koristili ipratropijum. Rezultati zato ne znače da ovaj sprej treba samoinicijativno da primjenjuje svaka osoba kojoj nos curi. Izbor terapije zavisi od uzroka, uzrasta, drugih bolesti i lijekova koje pacijent već koristi.

Važno je i da nijedan simptomatski lijek ne uklanja sam virus koji izaziva običnu prehladu. Terapija može da smanji količinu sekreta i olakša svakodnevno funkcionisanje dok se organizam bori sa infekcijom. Ako je uzrok alergija, dugoročnija kontrola podrazumijeva smanjenje kontakta sa alergenom i terapiju koju je odredio stručnjak.

Kada uporno curenje iz nosa zahtijeva pregled

Pregled ljekara potreban je ako simptomi traju duže od desetak dana bez poboljšanja, ako se poslije kratkog oporavka naglo pogoršaju ili ako ih prate visoka temperatura i jak bol u licu. Pomoć treba potražiti i kada se jave otežano disanje, otok oko očiju, poremećaj vida, jaka glavobolja, ukočenost vrata ili izražena pospanost. Kod osoba sa oslabljenim imunitetom, teškom plućnom bolešću ili drugim ozbiljnim hroničnim stanjem raniji pregled može da bude opravdan.

Sekret neprijatnog mirisa koji curi samo iz jedne nozdrve kod djeteta može da ukaže na strano tijelo u nosu. Roditelji ne bi trebalo da pokušavaju da predmet izvade pincetom ili drugim alatom, jer mogu da ga potisnu dublje. Dijete treba da pregleda ljekar, posebno ako se pojave krvarenje, bol ili teškoće sa disanjem.

Potpuno bistar, vodenast sekret koji neprekidno curi samo iz jedne nozdrve, naročito poslije povrede glave ili operacije sinusa, zahtijeva hitnu procjenu. U rijetkim slučajevima takav sekret može da predstavlja likvor, odnosno tečnost koja okružuje mozak i kičmenu moždinu. Hitna pomoć potrebna je i kada se uz curenje nosa pojave gušenje, oticanje usana ili jezika, promuklost i raširena koprivnjača, jer ti simptomi mogu da ukažu na ozbiljnu alergijsku reakciju.