Treba vam pomoć u učenju? Ovih šest strategija sjajuno utiču na bolje pamćenje

31.08.2025. | 12:07

Bez mehanizma za zaboravljanje, ne biste mogli da filtrirate nepotrebne informacije kada pokušavate nešto da zapamtite. Ipak, da biste poboljšali pamćenje, većina ljekara preporučuje nekoliko osnovnih promjena u načinu života. Na primjer, posebno je važno da dovoljno spavate, jer mozak tokom sna pregleda naučeno i čuva ga u dugoročnom pamćenju, kažu neuronaučnici, a vježbanje i zdrava ishrana takođe mogu pomoći.

U nastavku pročitajte koje “vježbe” su dobre za mozak i pomažu u pamćenju.

Veze koje imaju smisla

Najbolja za: pamćenje bilo koje nove informacije – čak i nasumičnih, nepovezanih činjenica

Kada učite nešto novo, mozak povezuje te detalje sa informacijama koje je već uskladištio. Dakle, najlakši način da nešto zapamtite je da mu date smisao. Decenije istraživanja u kognitivnoj nauci pokazuju da je smislena informacija lakša za pamćenje nego nasumične, nepovezane činjenice.

Smisao, u ovom kontekstu, znači da se informacija povezuje sa onim što već znate, da ima logičan kontekst ili da ima neko lično značenje. Na primjer, istraživanja pokazuju da ljudi lakše pamte nove riječi ako pojmove “prevedu” svojim riječima. Ili, ako pokušavate da zapamtite nečije ime, možda će vam pomoći ako to ime povežete sa nekim koga već znate.

Rasporedite učenje i dozvolite sebi da se pomučite

Najbolja za: pripremu za test, učenje novog jezika, detaljno pamćenje činjenica

Ako učite za ispit, studije sugerišu da će vam raspoređeno ponavljanje – učenje u više navrata u određenim intervalima pomoći da bolje i efikasnije zapamtite informacije. Ova tehnika, podrazumijeva da se informacije ponovo obrađuju u sve većim vremenskim razmacima.

Prednost ovog pristupa je što poboljšava sposobnost da se sjetite nečega kasnije. Budući da ljudi bolje pamte stvari u kontekstu u kom su ih naučili, često je teško da ih se sjete kada više nisu u tom kontekstu – kafića u kom ste učili, okruženi mirisom kafe.

Još jedan koristan način za pamćenje je da testirate sebe i dozvolite sebi da se “pomučite dok pokušavate da se sjetite. Umjesto da ponovo čitate udžbenik, pokušajte prvo da se prisjetite, jer taj proces aktivnog prisjećanja, poznat kao vježba povratnog doziva, može pomoći da se informacija učvrsti u mozgu, pokazuju istraživanja.

Najbolja za: kratkoročno pamćenje, poput spiska za kupovinu

Istraživanja pokazuju da čitanje naglas ili čak pjevanje riječi može pomoći da bolje zapamtite informacije nego samo tiho čitanje. Izgovaranje riječi naglas aktivira više čula nego kada ih samo pročitate u sebi.

Aktivirajte sva čula

Najbolja za: pamćenje trenutaka iz ličnog života

Pored čitanja naglas, uključivanje drugih čula tokom učenja može pomoći da stvorite živopisna i snažna sjećanja na neki događaj. Na primjer, kada izgubite ključeve, mozak mora da se izbori sa svim prethodnim sjećanjima na to gdje ste ih ostavljali. Da biste to izbjegli, sljedeći put kada ostavljate ključeve, pokušajte da se fokusirate na jedinstvene aspekte tog trenutka – šta vidite, čujete, osjećate, mirišete, savjetuju stručnjaci.

Palata sjećanja

Najbolja za: pamćenje dugih spiskova ili govora

Ova drevna metoda, poznata i kao metod lokacije, služi za efikasno pamćenje dugih spiskova. Zasniva se na zamišljanju poznatog prostora (npr. sopstvenog doma) i povezivanju dijelova informacija sa određenim mjestima u tom prostoru. Što su vizuelne slike neobičnije i uključuju više – čula miris, tekstura, to su sjećanja čvršća i lakše dostupna.

Pravite sjećanja svjesno

Najbolja za: trenutke za koje znate da želite da ih dugo pamtite

Stručnjaci ističu da većina ljudi ne želi da pamti samo činjenice i podatke, već i važne trenutke iz svog života. Da biste iz nekog značajnog događaja izvukli što više, korisno je da unaprijed razmislite o tome šta želite da zapamtite. Time ćete sebi omogućiti da budete prisutni u trenutku, da obratite pažnju na ono što doživljavate i na emocije koje osjećate, piše Nešnal džiografik.