Treba li uklanjati mladeže: Dermatolog otkriva pet znakova za alarm

24.07.2026. | 09:13 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Većina ljudi ima između deset i četrdeset mladeža, ali iako je većina njih bezopasna, važno je znati kako prepoznati promjene koje mogu ukazivati na rak kože.

Melanom, najopasniji oblik raka kože, u velikom broju slučajeva može uspješno da se izliječi ako se otkrije na vrijeme. Stopa petogodišnjeg preživljavanja kod melanoma koji se liječi prije nego što se proširi na limfne čvorove iznosi čak devedeset devet odsto. Zato je informisanost o mladežima i drugim promjenama na koži od ključnog značaja za rano otkrivanje bolesti, prenosi Majo klinika.

Kako nastaju mladeži?

Koža se sastoji od više vrsta ćelija, među kojima su i melanociti, koji proizvode melanin – pigment zaslužan za boju kože. Melanociti su obično ravnomjerno raspoređeni, ali kada se grupišu na jednom mjestu nastaje mladež. Melanom nastaje kada dođe do mutacija u genetskom materijalu melanocita, što izaziva njihovo nekontrolisano množenje.

Kada treba otići na pregled?

“Osobe koje su već imale rak kože ili ga imaju u porodičnoj istoriji trebalo bi da odlaze na redovne preglede. Isto važi i za one koji imaju faktore rizika, poput dugotrajnog izlaganja suncu, opekotina sa plikovima ili korišćenja solarijuma, kao i za sve koji primjete sumnjive promjene”, preporučuje doktorka Ketrin A. Džegesis, dermatološkinja i onkološkinja sa Majo klinike.

Ona naglašava da se na taj način sve vrste raka kože, uključujući i melanom, mogu otkriti u ranoj fazi. Pacijenti sa oslabljenim imunitetom takođe bi trebalo redovno da odlaze na kontrole, jer je kod njih rizik veći.

Postoje dvije glavne grupe raka kože – melanomski i nemelanomski. U grupi nemelanomskih karcinoma najčešći su bazocelularni karcinom, koji je ujedno i najčešći tip raka na svijetu, kao i planocelularni karcinom kože.

Na šta treba obratiti pažnju kod mladeža?

Tipični mladeži su okruglog, a ne nepravilnog oblika.

“Ako biste postavili ogledalo tačno na sredinu mladeža, obje strane trebalo bi da izgledaju isto”, objašnjava doktorka Džegesis.

Važna je i ivica mladeža. Njegova granica treba da bude jasno vidljiva.

“Poželjno je da mladež ima oštre i jasne ivice koje ga odvajaju od ostatka kože, a ne da budu neravne ili zamućene.”

Bitna je i boja. Mladež bi trebalo da bude ujednačene boje.

“Želimo da mladeži budu iste boje, a ne da sadrže više nijansi poput plave, crne, crvene i braon. Takođe, vaši mladeži trebalo bi da liče jedan na drugog. Ako imate jedan koji se po boji potpuno razlikuje od ostalih, to može biti znak da ga treba pregledati”, ističe onkološkinja.

Potrebno je obratiti pažnju i na prečnik mladeža. Svaki mladež čiji je prečnik veći od gumice na vrhu olovke trebalo bi provjeriti.

Promjene na mladežu takođe su važan znak upozorenja. Treba pregledati svaki mladež koji raste ili se mijenja na bilo koji način – bilo da je riječ o boji, veličini, obliku ili pojavi novih simptoma.

Drugi tipovi raka kože

Prema riječima doktorke Džegesis, nemelanomski karcinomi često izgledaju kao bubuljice:

“To su promjene na koži za koje ljudi misle da su obične bubuljice koje nikako ne prolaze. Takve promjene lako mogu da prokrvare ili jednostavno ne zarastaju. Mogu biti ljuspaste, bolne ili da rastu. I takve promjene obavezno treba pregledati.”

Kako izgleda dermatološki pregled?

Ako imate sumnjiv mladež, ne odlažite odlazak kod izabranog ljekara ili dermatologa. Pregled je jednostavan i uglavnom bezbolan.

“Dermatolozi obično počinju pregledom cijele kože kako bismo sumnjivu promjenu mogli da uporedimo sa ostalima i steknemo početnu sliku. Često koristimo dermatoskop – uređaj koji nam omogućava da uvećamo promjenu i detaljno je pregledamo”, objašnjava doktorka.

Ako je potrebna dodatna analiza, ljekar će najvjerovatnije predložiti biopsiju. Tokom biopsije područje se utrne lidokainom, slično kao kod zubara. Zatim se uzme mali uzorak kože i pošalje u laboratoriju na analizu.

Koji su glavni faktori rizika?

Iako postoji više vrsta raka kože, melanom se smatra najopasnijim jer se najlakše širi na druge dijelove tijela.

Doktorka Džegesis navodi glavne faktore rizika:

ranije dijagnostikovan rak kože,
melanom kod bliskih srodnika, poput roditelja, braće ili sestara,
korišćenje solarijuma ili opekotine od sunca sa plikovima,
svijetao ten,
oslabljen imunitet.
Novija istraživanja pokazuju da veći broj mladeža, kao i veći broj klinički atipičnih mladeža, takođe povećava rizik.
Uloga boje kože

Iako je svijetla put značajan faktor rizika, melanom može da se javi i kod osoba tamnije puti. Kod tamnoputih osoba melanom se rjeđe javlja, ali se najčešće otkriva u kasnijim fazama, kada je liječenje teže.

“Rak kože može da se razvije kod svih tipova kože, pa i osobe tamnije puti treba da štite kožu i da se jave ljekaru ukoliko primjete bilo kakve sumnjive promjene”, kaže Džegesis.

Da li preventivno uklanjati mladeže?

Dijagnoza raka je zastrašujuća, pa pacijenti koji su imali melanom često razmišljaju o uklanjanju svih preostalih mladeža.

Doktorka objašnjava da za to nema potrebe:

“Ne postoje klinički dokazi da bi trebalo ukloniti svaku pigmentisanu promjenu kod osobe koja je imala melanom. Zapravo, samo oko trećina melanoma se razvije iz već postojećih mladeža. To što ste imali melanom ili ga neko u vašoj porodici ima, ne znači da morate ukloniti sve mladeže. Iako je to relativno jednostavan zahvat, on uvijek nosi određene rizike i koristi. U ovom slučaju rizici zahvata bili bi veći od koristi.”

Prevencija je ključna

Ako želite da smanjite rizik od raka kože, najvažnije je da ograničite izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju.

Doktorka savjetuje standardne mjere zaštite:

izbjegavajte sunce kada je najjače,
nosite šešir tokom ljeta i sunčanja,
koristite naočare za sunce,
nosite odjeću dugih rukava kada je to moguće.

Kremu za sunčanje treba nanositi često – otprilike na svakih osamdeset do sto dvadeset minuta, a i češće ako se kupate ili znojite. Važno je koristiti i dovoljnu količinu kreme – pri svakom nanošenju otprilike onoliko koliko stane u čašicu za rakiju.

Iako su losioni i sprejevi podjednako efikasni, kod spreja je teže procijeniti da li ste nanijeli dovoljnu količinu.

“Posebno obratite pažnju na dijelove tijela koji su najviše izloženi suncu. Glava i vrat su očigledni, ali ljudi često zaboravljaju ruke, šake, usne i uši. Upravo na tim mjestima često liječimo rak kože jer ljudi zaborave da nanesu zaštitu”, savjetuje doktorka Džegesis.

Koji zaštitni faktor izabrati?

SPF, odnosno zaštitni faktor, pokazuje koliko efikasno krema blokira štetno UV zračenje.

“Kada pređete SPF trideset, razlika u zaštiti je svega nekoliko procenata. Na primjer, SPF trideset blokira oko devedeset sedam odsto UV zraka, dok SPF pedeset blokira oko devedeset osam odsto”, kaže onkološkinja.

Ona dodaje i važnu napomenu:

“Treba zapamtiti da visina SPF-a ne određuje koliko dugo zaštita traje. Ljudi često misle da su zaštićeni cijeli dan ako nanesu SPF pedeset, ali taj broj nema nikakve veze sa trajanjem zaštite.”

Koliko često ići na kontrolu?

“Ako imate izraženu ličnu ili porodičnu istoriju raka kože, savjetujem pregled najmanje jednom godišnje”, kaže doktorka.

“U pojedinim slučajevima pacijente pregledamo i češće, na primjer ako su nedavno imali melanom ili imaju druge ozbiljne faktore rizika. Određene vrste raka krvi ili transplantacija organa takođe povećavaju rizik. Međutim, uopšteno govoreći, jedan pregled godišnje sasvim je dovoljan.”