Stručnjaci upozoravaju na tihu epidemiju: Čak 700.000 ljudi ima ovo oboljenje

12.03.2026. | 18:55

Hronična bolest bubrega pogađa oko deset odsto svjetske populacije, a procjenjuje se da u Srbiji sa ovim oboljenjem živi oko 700.000 građana.

Stručnjaci upozoravaju da je riječ o svojevrsnoj epidemiji savremenog doba. Poseban problem predstavlja činjenica da bolest dugo ne daje nikakve simptome, pa se često otkriva tek u uznapredovalim stadijumima.

U ovom trenutku više od 4.000 pacijenata u Srbiji nalazi se na nekom vidu zamjene bubrežne funkcije, hemodijalizi ili peritoneumskoj dijalizi, zbog čega se povodom Svjetskog dana bubrega posebno ukazuje na značaj ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja.

Jedan od najvećih izazova u borbi protiv hronične bolesti bubrega jeste to što se ona najčešće otkriva kasno.

Tegobe se najčešće javljaju tek u uznapredovalim stadijumima bolesti, kada je mogućnost da se njeno napredovanje uspori znatno manja. Kada se simptomi pojave, oni su često nespecifični, poput opšte slabosti, malaksalosti, mučnine, oticanja ili smanjenog mokrenja, zbog čega pacijenti često ne posumnjaju odmah na bolest bubrega

“Zbog toga je izuzetno važno da se bolest aktivno traži kod rizičnih grupa, prije svega kod osoba sa dijabetesom, povišenim krvnim pritiskom, starijih osoba, ali i onih koji u porodici imaju oboljenja bubrega. Hronična bolest bubrega je i značajan faktor rizika i za kardiovaskularne bolesti. Pacijenti imaju znatno veći rizik od infarkta, poremećaja srčanog ritma i moždanog udara, zbog čega je rano otkrivanje i lečenje bolesti ključno ne samo za očuvanje funkcije bubrega, već i za prevenciju ozbiljnih srčanih komplikacija. Kada bolest napreduje do završnih stadijuma, pacijentima je potrebna neka od metoda zamijene bubrežne funkcije, hemodijaliza, peritoneumska dijaliza ili transplantacija bubrega.U posljednjih deset godina napravljen je značajan napredak u liječenju hronične bolesti bubrega i danas postoje lijekovi koji istovremeno djeluju na više povezanih oboljenja, pomažu u kontroli dijabetesa, liječenju srčane slabosti i usporavanju propadanja bubrežne funkcije. Ipak, problem predstavlja dostupnost savremenih terapija, jer pacijenti u Srbiji ove lijekove najčešće mogu dobiti o trošku osiguranja samo ukoliko boluju od dijabetesa i ispunjavaju određene uslove, dok ih u slučaju hronične bolesti bubrega moraju sami plaćati”, objasnio je dr Petar Đurić, nefrolog u Kliničko-bolničkom centru “Zvezdara”.

Program transplantacije u Srbiji poslednjih godina beleži značajan napredak, ali potrebe pacijenata i dalje su velike. Prema riječima prof. dr Nebojše Tasića, pomoćnika Ministra zdravlja, država kontinuirano radi na jačanju

“U prethodnim godinama napravljen je značajan pomak u transplantacionom programu u Srbiji. Povećan je broj donora i broj urađenih transplantacija, ali potrebe su i dalje velike. Više od četiri hiljade ljudi nalazi se na dijalizi i za mnoge od njih transplantacija predstavlja najbolju šansu za kvalitetan i dug život. Zato je važno da se program donacije organa razvija uz podršku čitavog društva”, istakao je prof. dr Nebojša Tasić.

On naglašava da je transplantacija danas veoma uspješna procedura zahvaljujući savremenoj terapiji, koja pacijentima omogućava dugoročan i kvalitetan život nakon transplantacije.

Istovremeno, Ministarstvo zdravlja poseban fokus stavlja na prevenciju i rano otkrivanje bolesti.

“Ključnu ulogu u tome ima primarna zdravstvena zaštita, jer ljekari u domovima zdravlja mogu na vrijeme da prepoznaju rizične faktore i prve znake bolesti. Rano otkrivanje omogućava pravovremeno lečenje i značajno odlaže razvoj terminalne bubrežne insuficijencije”, naglasio je prof. dr Tasić.

Tokom 2025. godine u Srbiji su obavljene 102 transplantacije, što je najveći broj u posljednjih gotovo deset godina, ne računajući pandemijske godine kada je transplantacioni program bio gotovo zaustavljen. Prema zvaničnim podacima Uprava za biomedicinu Ministarstva zdravlja Srbije, od 1. januara do 27. februara 2026. godine u Srbiji je obavljeno 18 kadaveričnih transplantacija organa i 10 transplantacija rožnjače. Među transplantiranim organima bilo je 12 bubrega, dvije jetre i četiri srca, prenosi Kurir.

Nažalost, u tom periodu šest porodica nije dalo saglasnost za doniranje organa preminulog člana.

“Zaključno sa krajem februara urađeno je ukupno 28 transplantacija, što daje nadu da bi 2026. godina mogla da nadmaši rezultate iz prethodne godine. Ipak, potreba za transplantacijama i dalje je velika, oko 1.700 pacijenata u Srbiji čeka novu šansu za život, među njima i blizu 40 dece, dok više od 4.000 pacijenata i dalje koristi neku od metoda zamijene bubrežne funkcije.”