Stanje koje zna da zbuni i stručnjake: Saznajte kako da prepoznate da li se radi o alergiji

25.11.2025. | 16:32

Sve češće slušamo o alergijama koje ne izgledaju “obično” i zbunjuju i ljekare i pacijente. I dok većina ljudi zna za polen ili prašinu, postoje rijetki oblici preosjetljivosti koji mogu ozbiljno da ugroze svakodnevni život.

U emisiji “Žena za sva vremena” na televiziji K1, prim. dr sci. med. Aleksandra Vojvodić govorila je o rijetkim i neobičnim alergijama, ali i o tome kako funkcioniše imunski sistem kada pogrešno reaguje na spoljašnje nadražaje. Ljekarka je objasnila osnovnu ulogu imunskog sistema i razloge zbog kojih dolazi do preosjetljivosti.

“Naš imunski sistem zadužen je da nas odbrani od svega što je opasno za naš organizam, a to su patogeni mikroorganizmi i tumorske ćelije. Kada naš organizam pogriješi u tome, može da bude preosjetljiv i da na sve ono što je nepoznato, odreaguje kao da je opasno – na sve što dolazi iz spoljašnje sredine.

To mogu biti alergeni, pa imamo alergije na različite polene iz spoljašnje ili unutrašnje sredine, grinje, prašinu, ali mogu da se jave i neobične alergije, kao što su alergija na vodu, na hladnoću ili na različite ujede krpelja. Mogu da nastanu i greške imunskog sistema kada on slabo reaguje, pa dolazi do imunodeficijencija, a time i do većeg rizika za infekcije ili tumore”, objasnila je Vojvodić.

Govoreći o rijetkim alergijama, istakla je da pacijenti najčešće dolaze zbunjeni jer simptomi nisu tipični i ne podsjećaju na uobičajene alergijske reakcije.

“To nisu alergije koje su široko poznate, već ljudi dolaze sa tegobama, na primjer, da im se na mjestu kaiša od ranca pojavljuje koprivnjača ili da im se prilikom tuširanja javi osip. Dolaze kod doktora i nije im jasno šta im se događa. Mi prvo moramo da isključimo druge uzroke – dijagnoza se ne postavlja odmah. Rade se testovi, a tek nakon toga može da se uspostavi specifična dijagnoza, najčešće neke forme urtikarije”, rekla je ona.

Kao poseban primjer, Vojvodić je objasnila kako izgleda alergijska reakcija na hladnoću, jedna od najneobičnijih i najopasnijih preosetljivosti.

“Ako govorimo o alergiji na hladnoću, osoba koja popije veoma hladno piće, može da otekne u predjelu jezika ili da otežano diše. Ako iznenada uđe u hladnu vodu, može da dođe i do anafilaktičkog šoka”, upozorila je doktorka i naglasila da ove rijetke alergije zahtijevaju oprez i tačnu dijagnostiku.

Alergija na vodu – kada i tuširanje postane problem

Govoreći o jednoj od najrjeđih alergija, alergiji na vodu, istakla je da se ona može javiti u bilo kom životnom dobu i da simptomi često zbunjuju pacijente.

“Svako može da postane alergičan na nešto u bilo kom trenutku života, ali i da prestane da bude alergičan. Na primjer, kada neka osoba počne da se tušira i iznenada se pojavi sitna urtikarija, veličine glave čiode, kakvi su otvori naših pora. Do toga dolazi zato što voda reaguje sa nekim sastojkom iz epidermisa, pa on postane toksičan ili sa sastojkom iz lojnih žlijezda, pa taj sastojak postane alergen i aktivira mastocite ili dolazi do promjene osmotskog pritiska. To su tri teorije koje postoje. U tom slučaju daju se antihistaminici, koji smanjuju nivo histamina u krvi, a prije toga kožu treba namazati masnijom kremom kako bi se stvorila barijera, da voda ne dolazi direktno u kontakt sa kožom. Preporučuje se i korišćenje uljanih kupki koje dodatno sprečavaju direktan kontakt kože i vode”, objasnila je alergolog.

Dermografizam – alergija na dodir

Još jedna neobična reakcija jeste dermografizam, odnosno alergija na pritisak ili dodir, koju pacijenti često primjete potpuno slučajno.

“Dermografizam izgleda tako da, kada se pređe nekim čvrstim predmetom po koži, ostaje trag koji izgleda kao da je ispisan po koži. Ćelije koje se nalaze u koži i učestvuju u alergijskim reakcijama – mastociti – reaguju na dodir. Na tom mjestu ostaje crvena linija i možete da napišete šta god želite, jer taj trag ostaje neko vrijeme na koži. Isto se dešava i kod alergije na pritisak – na mjestima gdje se nalazi ranac ili kaiš ostaje urezan trag. Ova alergija zasniva se upravo na tom fenomenu”, objasnila je Vojvodić.

Alergija na vibracije

Iako zvuči nevjerovatno, postoji alergijska reakcija koja se javlja isključivo uslijed izlaganja vibracijama.

“Alergija na vibracije može da nastane na dva načina. Prvi je nasljedni – autozomno dominantno, što znači da ako jedan član porodice ima ovu alergiju, velika je vjerovatnoća da će je nasljediti i ostali. Drugi način je sporadično, kada se alergija razvije tokom života, najčešće kod osoba koje su često izložene jačim vibracijama. Promjene se obično javljaju samo na mjestima koja su direktno izložena vibraciji i ne šire se na ostatak tijela. Ako se radi o profesionalnoj bolesti, neophodno je razmotriti promjenu radnog mjesta”.

Alergija na sopstveni znoj

Postoji i veoma rijetka forma urtikarije koja se aktivira upravo onda kada se tijelo znoji.

“Smatra se da uzrok može biti reakcija nervnih vlakana koja stimulišu znojne i lojne žlijezde. Druga teorija kaže da protein iz znoja podstiče stvaranje IgE antitijela, koja aktiviraju mastocite. Zbog toga se pojavljuju sitne tačkice po cijelom tijelu -obično nakon fizičkog napora, konzumiranja ljute hrane, jakog stresa ili bilo koje situacije koja izaziva pojačano znojenje. Terapija podrazumijeva antihistaminike koji se uzimaju po potrebi”, rekla je alergolog.

Alfa-gal alergija

Jedna od najneobičnijih rijetkih alergija je ona koja nastaje nakon ujeda krpelja, poznata kao alfa-gal alergija.

“Kada određene vrste krpelja najprije ugrizu neke sisare, a zatim čovjeka, prenose alfa-gal šećer, koji prirodno ne postoji u ljudskom organizmu. Zbog toga se stvaraju IgE antitijela na taj alfa-gal šećer. Svaki put kada osoba unese meso sisara i kada organizam prepozna taj alfa-gal šećer, nakon tri do šest sati javlja se odložena reakcija, jer je alfa-gal okružen mastima. Reakcija može da izazove različite tegobe, pa čak i anafilaktičku reakciju. Ova vrsta alergije može se potvrditi IgE antitelima na alfa-gal u krvi. Može trajati nekoliko godina, doživotno, a može i da nestane, pa osoba ponovo može da jede meso”, zaključila je doktorka.