Šta smiju da jedu osobe sa rakom debelog crijeva: Cilj nije izgladnjivanje tumora, već unos potrebnih materija

15.08.2026. | 21:24 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Kada se postavi dijagnoza raka debelog crijeva, jedno od prvih pitanja koje pacijenti postavljaju jeste koje namirnice smiju da unose? Na internetu mogu da se pronađu brojni savjeti o „čudesnim“ dijetama, izbacivanju pojedinih namirnica ili gladovanju kao načinu borbe protiv malignih bolesti. Stručne preporuke idu u potpuno drugom pravcu.

Šta bi trebalo da se nađe na jelovniku ako imate rak debelog crijeva

Nutricionisti naglašavaju da cilj ishrane tokom liječenja nije da „izgladni“ tumor, već da organizmu obezbijedi dovoljno energije i hranljivih materija kako bi mogao da podnese operaciju, hemoterapiju ili zračnu terapiju, ali i da se lakše oporavi od njihovih neželjenih efekata.

Ishrana osoba sa rakom debelog crijeva planira se individualno, ali postoje opšti principi kojih se ljekari i nutricionisti najčešće pridržavaju. U većini slučajeva preporučuje se raznovrsna ishrana koja obuhvata sve grupe namirnica, osim ako zdravstveno stanje ne zahtijeva određena ograničenja.

Na jelovniku bi redovno trebalo da budu:

-nemasno meso, riba i jaja kao izvori kvalitetnih proteina
-mlijeko, jogurt i drugi mliječni proizvodi, ukoliko se dobro podnose
-integralne ili druge žitarice, u skladu sa preporukom ljekara
-voće i povrće prilagođeni fazi liječenja i funkciji crijeva
-mahunarke, koje u kombinaciji sa žitaricama predstavljaju kvalitetan izvor biljnih proteina
-zdrave masti, poput biljnih ulja i orašastih plodova, kada nema medicinskih ograničenja.

Posebna pažnja posvećuje se dovoljnom unosu proteina, jer oni doprinose očuvanju mišićne mase, koja se tokom liječenja često smanjuje.

Gladovanje i stroge dijete mogu da naprave više štete nego koristi

Jedna od najčešćih zabluda jeste da se tumor može „izgladnjeti“ izbacivanjem ugljenih hidrata ili šećera. Za takvu tvrdnju ne postoje pouzdani naučni dokazi.

Mnogo veći problem predstavlja gubitak tjelesne mase, koji može da oslabi organizam i oteža sprovođenje onkološkog liječenja. Kada jednom dođe do izražene pothranjenosti, izgubljenu mišićnu masu često nije lako nadoknaditi.

Zbog toga se ne preporučuju restriktivne dijete koje u potpunosti isključuju meso, ugljene hidrate ili cijele grupe namirnica, osim ako za to postoji jasan medicinski razlog.

Kako izgleda ishrana poslije operacije debelog crijeva?

Poslije hirurškog zahvata ishrana se uvodi postepeno. U početku se daju tečnosti, zatim kašasta hrana, a potom se prelazi na mekšu i čvrstu ishranu, u skladu sa oporavkom crijeva. Kada ljekar procijeni da je bezbjedno, u jelovnik se postepeno vraćaju kuvano povrće, lako svarljive žitarice, voće koje ne izaziva tegobe, mliječni proizvodi, ako ih pacijent dobro podnosi, i odgovarajuća količina vlakana, koja se uvodi postepeno.

Tempo povratka na uobičajenu ishranu razlikuje se od osobe do osobe i zavisi od vrste operacije, eventualnog uklanjanja dijela debelog crijeva, ali i prisustva drugih bolesti.

Manji i češći obroci najčešće se bolje podnose

Tokom hemoterapije ili zračne terapije često se javljaju mučnina, povraćanje, dijareja ili zatvor. Zbog toga se uglavnom preporučuju manji obroci raspoređeni tokom dana, uz dovoljan unos tečnosti.

Hranu je najbolje pripremati kuvanjem, kuvanjem na pari ili pečenjem u rerni. Pržena, veoma masna i teško svarljiva jela mogu dodatno da opterete sistem za varenje.

Koje namirnice nije preporučljivo često jesti?

Ne postoji jedna namirnica koja izaziva ili liječi rak debelog crijeva, ali određene prehrambene navike mogu da pogoršaju tegobe.

Poželjno je ograničiti veoma masnu hranu, industrijski prerađene proizvode, velike količine crvenog i prerađenog mesa, izrazito ljutu i veoma začinjenu hranu, previše slatke i veoma kisele namirnice, ukoliko izazivaju tegobe.

Začini poput peršuna, mirođije ili drugih blagih aromatičnih biljaka mogu da poboljšaju ukus hrane bez dodatnog opterećenja za digestivni sistem.

Da li su vitamini i suplementi neophodni?

Tokom liječenja ponekad postoji potreba za nadoknadom vitamina i minerala, ali samo kada laboratorijske analize ili kliničko stanje pokažu da postoji deficit.

Samostalno uzimanje velikih doza vitamina, naročito vitamina A, D, E i K, nije bezazleno. Ovi vitamini se zadržavaju u organizmu, pa prekomjerne količine mogu da izazovu neželjene posljedice.

Isto važi i za razne preparate koji se promovišu kao „prirodni lijekovi protiv raka“. Sirće, ulje, velike količine čajeva ili drugi alternativni preparati nisu pokazali da mogu da zaustave razvoj bolesti, a kod pojedinih pacijenata mogu dodatno da nadraže organe za varenje ili ometaju liječenje.

Zdrava ishrana ne mora da bude skupa

Pravilan jelovnik ne podrazumijeva egzotične i skupe namirnice. Domaće voće, sezonsko povrće, piletina, mliječni proizvodi, pasulj, sočivo i žitarice mogu da obezbijede kvalitetne hranljive materije po znatno nižoj cijeni.

Jedan od primjera nutritivno vrijednog obroka jeste kombinacija pasulja i kuvane pšenice uz svježu salatu. Mahunarke i žitarice zajedno obezbjeđuju kvalitetan sastav aminokiselina, bogate su vitaminima, mineralima i vlaknima, a predstavljaju i pristupačan izbor za svakodnevnu ishranu.

Najvažnije je da ishrana bude raznovrsna, prilagođena zdravstvenom stanju i planirana u saradnji sa ljekarom i nutricionistom. Dobro uhranjen organizam lakše podnosi liječenje, brže se oporavlja i ima veće šanse da izdrži zahtjevne terapijske protokole.