Šta se događa s tijelom kada spavate uz uključen televizor
07.03.2026. | 23:01Mnogi ljudi imaju naviku da se uspavaju uz upaljen TV. Međutim, spavanje uz televizor može uticati na količinu i kvalitet sna, kao i na opšte zdravlje. Ipak, postoje i određene prednosti.
Mnogi imaju televizor u spavaćoj sobi i uspavljuju se uz omiljenu seriju ili film. Ta navika može djelovati bezazleno, kao savršen način za opuštanje poslije napornog dana, prenosi 24sata.hr.
Ipak, stručnjaci već godinama upozoravaju da spavanje s upaljenim televizorom može značajno uticati na kvalitet i količinu sna, a dugoročno i na cjelokupno zdravlje. Međutim, priča ima i drugu stranu, jer za neke ljude ova navika nosi i određene koristi.
Negativne posljedice po san i zdravlje
Stručnjaci se slažu da su za kvalitetan odmor potrebna tri ključna uslova: tama, tišina i hladnoća. Uključen televizor narušava prva dva, a posljedice mogu biti ozbiljnije nego što mislimo. Svjetlost i zvuci koji dolaze sa ekrana mogu poremetiti snove, hormone i opšte zdravstveno stanje.
Odraslima se preporučuje između sedam i osam sati sna svake noći kako bi tijelo optimalno funkcionisalo. Svaki sat manje stvara takozvani „dug sna“, koji se vremenom nagomilava i negativno utiče na sposobnost jasnog razmišljanja i koncentracije. Kada spavate uz televizor, često dobijate manje stvarnog odmora nego što mislite.
Čak i ako ste u krevetu osam sati, stalne promjene zvuka i svjetla izazivaju „mikrobuđenja“, kratke prekide u moždanoj aktivnosti koji sprečavaju ulazak u duboke, okrepljujuće faze sna.
Istraživanja pokazuju da buka i svjetlo u pozadini mogu skratiti REM fazu, ključnu za konsolidaciju pamćenja, emocionalnu regulaciju i učenje. Zbog toga se, uprkos dovoljnom broju sati provedenih u krevetu, možete probuditi umorni.
Plava svjetlost koju emituju televizori i drugi elektronski uređaji direktno utiče na proizvodnju melatonina, hormona koji tijelu signalizira da je vrijeme za odmor. Kada mrežnjača oka detektuje svjetlost, naročito plavog spektra, epifiza dobija poruku da je i dalje dan.
To može zavarati mozak i potisnuti lučenje melatonina, zbog čega postaje teže zaspati i ostati u snu. Mozak ostaje u stanju dnevne budnosti, što može odložiti uspavljivanje i poremetiti prirodni cirkadijalni ritam.
Posljednje što želite dok pokušavate da zaspite jeste da vam mozak bude aktivan. Televizijski program, bilo da ga aktivno gledate ili samo slušate, pruža previše stimulacije. Nagli bljeskovi svjetla, promjene u jačini zvuka tokom reklama ili akcionih scena mogu vas trgnuti iz sna.
Važno je znati da mozak nastavlja da obrađuje zvuke i dok spavamo. To znači da i tokom lakših faza sna vaš mozak „hvata“ dijelove dijaloga, što ga održava aktivnim i sprečava potpuni odmor. Sadržaj koji gledate takođe može uticati na snove, pa praćenje napetih ili uznemirujućih sadržaja može dovesti do noćnih mora.
Osim uobičajenih posljedica neispavanosti, poput oslabljenog imuniteta, problema s pamćenjem i povišenog krvnog pritiska, spavanje uz vještačko svjetlo nosi i druge rizike. Studija Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) iz 2019. godine, koja je obuhvatila više od 43.000 žena, pokazala je da su one koje su spavale s upaljenim televizorom ili svjetlom imale 17 odsto veći rizik da dobiju pet ili više kilograma tokom petogodišnjeg perioda.
Zanimljivo je da je taj rizik postojao čak i kada kvalitet i količina sna nisu bili smanjeni. Druga istraživanja pokazala su da izloženost svjetlu tokom noći povećava broj otkucaja srca, aktivira simpatički nervni sistem (reakcija „bori se ili bježi“) i može narušiti regulaciju glukoze sljedećeg jutra, povećavajući rizik od razvoja insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.
Spavanje uz TV može imati i koristi
Uprkos ozbiljnim potencijalnim posljedicama, neki stručnjaci tvrde da ova navika nije uvijek loša. Ako je izbor između nespavanja u potpunoj tišini i spavanja uz uključen televizor, često je bolje izabrati drugo. Za neke ljude pozadinski zvuci i slike mogu biti od pomoći.
Mnogi koriste tihi žamor televizora kao vrstu bijelog šuma koji im pomaže da zaspu. U tom slučaju ne prate aktivno radnju ili dijalog, već im poznati zvuci u pozadini pomažu da prikriju druge ometajuće zvuke iz okoline, poput saobraćaja, ili unutrašnje „buke“ poput tinitusa. Pokazalo se da je bijeli šum efikasno sredstvo za uspavljivanje, pa u tom kontekstu televizor može imati pozitivan efekat.
Za osobe koje se bore s anksioznošću ili „jurećim mislima“ pred spavanje, televizor može poslužiti kao kognitivna distrakcija. Gledanje poznate serije ili filma koji ste već mnogo puta gledali može pružiti osjećaj prijatnosti i sigurnosti. Studija iz 2012. godine pokazala je da uranjanje u poznate fiktivne svjetove može djelovati obnavljajuće i pomoći u smanjenju stresa. U takvim slučajevima poznati zvuci i prizori mogu pomoći mozgu da se dovoljno opusti kako bi utonuo u san.
Kako umanjiti štetu ako se ne možete odreći navike
Ako vam je televizor i dalje neophodan dio večernje rutine, postoje koraci koje možete preduzeti da smanjite njegov negativan uticaj. Postavljanje tajmera za spavanje (sleep timer) da se televizor automatski isključi nakon, na primjer, sat vremena, osiguraće da ne ostane uključen cijelu noć.
Birajte sadržaj koji je lagan i već vam je poznat, umjesto novih i napetih serija koje će vas držati budnima. Takođe se preporučuje da smanjite osvijetljenost ekrana i jačinu zvuka na minimum i, ako je moguće, uključite filter za plavu svjetlost ili „noćni režim rada“.
