Spas za dijabetičare: Ovaj jednostavan trik tokom obroka drži šećer pod kontrolom

20.10.2026. | 20:45 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Istraživači su otkrili da unos masti prije glukoze može usporiti pražnjenje želuca i ublažiti rani porast šećera u krvi.

Eksperimenti na miševima ukazuju na to da ovaj efekat uključuje djelovanje hormona crijeva i pankreasa, kao i signale nervnog sistema.

Istraživanje je pokazalo da su miševi kojima je prvo dato maslinovo ulje, a zatim glukoza, imali sporije pražnjenje želuca i manji rani skok šećera u krvi nego životinje koje su prvo dobile glukozu.

Nalazi ukazuju na to da bi redoslijed konzumiranja hrane mogao biti važan za kontrolu nivoa šećera u krvi. Ipak, potrebno je dodatno istraživanje kako bi se utvrdilo da li se isti efekat pouzdano javlja i kod ljudi.

Studije na ljudima već su pokazale da konzumiranje povrća, proteina ili masti prije ugljenih hidrata može ublažiti porast šećera u krvi nakon obroka. Takav pristup mogao bi biti koristan u kontroli glikemije, posebno kod osoba sa dijabetesom, ali ne zamjenjuje propisanu terapiju.

-Naša grupa je dugo bila zainteresovana za praktične pristupe ishrani koje ljudi mogu nastaviti da primjenjuju u svakodnevnom životu. Redoslijed obroka je privlačan jer mijenja način na koji se obrok jede, umjesto da zahtijeva izbjegavanje čitavih grupa namirnica – rekao je autor istraživanja Daisuke Jabe sa Univerziteta u Kjotu.

Kako redoslijed hrane utiče na nivo šećera u krvi

Želudac kontroliše brzinu kojom hranljive materije dospijevaju u crijeva. Kada se prazni sporije, glukoza postepeno stiže u krvotok, što može ublažiti nagli porast šećera nakon obroka.

Istraživači su ranije povezivali redoslijed konzumiranja hrane sa povećanim oslobađanjem inkretinskih hormona, uključujući GLP-1, koji učestvuje u regulaciji nivoa glukoze u krvi. Međutim, nije bilo sasvim jasno kako ti hormoni djeluju zajedno sa hormonima pankreasa i nervnim putevima.

Kako bi to ispitali, naučnici su miševe držali bez hrane tokom noći, a zatim uporedili tri načina davanja namirnica: vodu nakon koje je uslijedila glukoza, maslinovo ulje nakon kojeg je glukoza data 15 minuta kasnije i glukozu nakon koje je maslinovo ulje dato 15 minuta kasnije.

Pratili su nivo šećera u krvi, kao i koncentracije insulina, glukagona i hormona GIP i GLP-1. Brzinu pražnjenja želuca procjenjivali su i na osnovu mjerenja koncentracije acetaminofena u krvi nakon oralne primjene.

Kada su miševi prvo dobili maslinovo ulje, a zatim glukozu, zabilježeni su sporije pražnjenje želuca i manji rani porast šećera u krvi. Ovaj redoslijed bio je povezan i sa povećanim ranim oslobađanjem glukagona, GIP-a i GLP-1. Slični efekti zabilježeni su i kod miševa sa dijabetesom tipa 2 i izraženim nedostatkom insulina.

Neočekivana uloga glukagona

Glukagon je poznat po tome što povećava nivo glukoze u krvi, zbog čega je njegova uloga u ovom istraživanju posebno zanimljiva. Blokiranje djelovanja glukagona ili GLP-1 pojedinačno nije uklonilo efekat ublažavanja porasta šećera kada je maslinovo ulje dato prvo. Međutim, istovremeno blokiranje oba puta oslabilo je taj efekat, što ukazuje na to da oba učestvuju u odgovoru organizma.

Istraživači su ispitivali i ulogu vagusnog nerva, koji povezuje mozak sa organima za varenje i učestvuje u regulaciji brojnih tjelesnih funkcija. Eksperimenti su pokazali da nervni signali doprinose reakciji organizma na redoslijed unosa masti i glukoze.

Testiranje drugih vrsta prehrambenih masti pokazalo je da efekat nije ograničen samo na maslinovo ulje.

– Naši nalazi ukazuju na to da redoslijed kojim hranljive materije dospijevaju u crijeva može pokrenuti usklađen hormonski i nervni odgovor koji mijenja brzinu kojom želudac prosljeđuje glukozu u crijeva – naveo je Jabe.

Rezultati otvaraju mogućnost da bi redoslijed konzumiranja hrane mogao biti jednostavna strategija za ublažavanje porasta šećera u krvi nakon obroka. Ipak, istraživanje je sprovedeno na miševima, pa se njegovi rezultati ne mogu automatski prenijeti na ljude.

Naredni korak je utvrđivanje toga koliko se opisani hormonski i nervni mehanizmi pouzdano aktiviraju kod ljudi tokom uobičajenih obroka.

Za osobe sa dijabetesom, promjene u načinu ishrane treba posmatrati kao moguću dopunu, a ne zamjenu za terapiju i preporuke ljekara, prenosi Kurir.