Skoro svako treće dijete ima višak kilograma: Ovo su poručili ljekari

22.04.2024. | 17:37

Gojaznost djece i adolescenata u Srbiji posljednjih godina poprima epidemijske razmjere, a posebno zabrinjava podatak da broj gojazne djece konstantno raste, kaže primarijus mr sci. med dr Snežana Lešović, pedijatar endokrinolog, načelnik Centra za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata Specijalne bolnice za bolesti štitaste žlezde i bolesti metabolizma “Zlatibor”.

Ona podsjeća na podatak iz istraživanja Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” iz 2019. godine da skoro svako treće dete ima višak kilograma.

Kaže i da je uočen porast gojazne dece od 5 do 6 godina.

Broj gojazne djece u stalnom porastu

Posebno zabrinjava podatak da broj gojazne djece konstantno raste. U 2000. godini učestalost prekomerne uhranjenosti kod djece i adolescenata uzrasta od 7 do 19 godina u Srbiji je iznosila 8,2 odsto, gojaznosti 4,4 odsto, a nakon 19 godina uočen je porast broja prekomerno uhranjenih na 16,6 odsto i gojaznih na 12,9 odsto. Uočen je porast gojazne dece uzrasta od 5 do 6 godina i on iznosi 21,1 odsto – kaže dr Snežana Lešović.

Gojaznost u svim uzrastima ugrožava zdravlje djece, a posebno je povećan rizika za nastanak komplikacija bolesti ako se javi do pete godine i ako se ne liječi.

Do 2025. broj gojazne djece mlađe od pet godina širom svijeta sa trenutno procijenjenih 41 miliona, porašće na 70 miliona. Prema podacima objavljenim u Svjetskom atlasu gojaznosti smatra se da će oko dva miliona stanovnika u našoj zemlji, odnosno 28 odsto, biti gojazno do 2030. godine, dok će još preko 215.000 djece uzrasta od 5 do 19 godina, što je 18 odsto biti gojazno – navodi dr Lešović.

Faktor rizika za mnoge bolesti

Naša sagovornica podseća da gojaznost ne predstavlja samo estetski problem već je udružena sa značajnim komplikacijama kod djece i mladih i važan je faktor rizika oboljevanja u odrasloj dobi.

Gojazna djeca imaju povećan rizik za nastanak brojnih komplikacija, naglašava doktorka i nabraja:insulinska rezistencija, poremećaj prometa šećera u organizmu, povišen holesterol i trigliceridi, metabolički sindrom, dijabetes tipa 2, povišen krvni pritisak, povećan rizik za pojavu ortopedskih bolesti, povećan rizik za pojavu respiratornih bolesti, povećan rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti kao što je rana pojava ateroskleroze gojaznost dovodi do smanjenog kvaliteta života, gojaznost stvara brojne psihološke probleme, skraćuje očekivanu prosječnu dužinu života.

Prema njenim riječima, vjerovatnoća da gojazno dijete u uzrastu od 4 godine bude gojazno i u odraslom dobu iznosi približno 20 odsto, a za gojaznu decu prije puberteta je veća od 60 odsto:

Od 60 do 85 odsto gojaznih adolescenata ostaje gojazno u odraslom dobu – objašnjava dr Lešović i naglašava da gojaznost ugrožava i socijalni i profesionalni napredak, te se takva djeca i adolescenti suočavaju sa stigmatizacijom i diskriminacijomu u mnogim oblastima života.

Barem jedan sat fizičke aktivnosti i dovoljno sna

Mnogi od njih, podsjeća, imaju i neprijatna iskustva sa vršnjacima.

Doktorka Lešović ističe i da okruženje u kojem danas djeca odrastaju snažno podstiče nastanak i održavanje gojaznosti, čime se otežava usvajanje zdravih navika u ishrani i fizičkoj aktivnosti.

Ona navodi i životne navike koje doprinose gojaznosti:Urbanizacija, globalizacija tržišta i ekonomski razvoj uzrok su naglih promjena stila života i ishrane.Naša djeca imaju hiperkalorijsku ishranu, neredovne obroke, nekontrolisano unose grickalice, slatkiše, brzu hranu i sokove. Djeca i mladi previše vremena provode sjedeći pred televizorom, za kompjuterom, a nekontrolisano upotrebljavaju i mobilne telefone. Više od pet sati dnevno presjede, pasivni su, a preporuke međunarodnih eksperata jasno kažu da to vrijeme ne bi smjelo da bude duže od dva sata.Uočava se i nedostatak fizičke aktivnosti, pa manja energetska potrošnja značajno doprinosi porastu gojaznosti.

Djeca bi svakodnevno morala da odvoje barem jedan sat za fizičku aktivnoost, , a potrebno je i da dovoljno spavaju – savetuje dr Lešović, piše “Blic”.