Savjeti zlata vrijedni: Saznajte kako bezbjedno plaćati tokom odmora

06.07.2025. | 14:50

Sezona je godišnjih odmora kada je više građana u prilici da plaća u inostranstvu, a savjetnik u Odeljenju za proizvode i poslovnu podršku Dinacard sistema u Narodnoj banci Srbije Svetlana Vasilić savjetuje da je na put najbolje ponijeti i keš i karticu a prije putovanja otići do svoje banke i informisati se o korišćenju kartice u inostranstvu, kako bi troškovi plaćanja bili manji.

“Građani bi u banci trebalo da se informišu da li kartica koju planiraju da koriste u inostranstvu tamo može da se koristi a druga stvar koju im savjetujemo da provjere jeste koje su tarife naknada. One su jasno navedene u svakom tarifniku banke i po tipu kartice može da se vidi koje se tarife primjenjuju za podizanje gotovine na bankomatu i na POS terminalu”, rekla je ona za Tan‌jug.

Sljedeća stvar, koju bi prema njenim riječima, valjalo provjeriti sa bankom jeste kurs koji će se primjenjivati prilikom konverzije, kao i da li će račun biti zaduživan u evrima ili dinarima.

Na put bi, smatra Vasilić, trebalo ponijeti i keš i karticu, pri čemu je kartica malo komfornija za korišćenje i njome se brže plaća a ukoliko se ponese kartica ne mora se juriti do mjenjačnice kako bi se promijenio novac, ukoliko neko recimo ima evre a nalazi se izvan evrozone.

“Kartica je sigurnija i u slučaju krađe, jer i kada bude ukradena sredstva na njoj mogu ostati zaštićena, ukoliko je korisnik namjestio na aplikaciji mobilnog bankarstva, recimo da kartica može da se koristi samo sa PIN kodom, i tada onaj ko ne zna PIN, ne može da koristi karticu”, navela je ona.

Sagovornica Tan‌juga korisnicima savjetuje i da obrate pažnju na unos PIN-koda prilikom podizanja gotovine na bankomatu jer ukoliko je unet pogrešan broj, bankomat može da zadrži karticu.

Njen savjet je da ukoliko se to desi a bankomat se nalazi pored ekspoziture da se uđe u poslovnicu i pokuša vratiti kartica a ako to nije moguće da se obavijesti banka u Srbiji, putem mejla, pozivom kontakt centra ili direktno po povratku u Srbiju da se od‌javi kartica i prijavi da je ostala zadržana u bankomatu.

Kada je riječ o podizanju novca sa bankomata izvan zemlje, Vasilić je navela da građani pregledom tarifnika mogu da saznaju koliki je trošak podizanja gotovine za određeni tip kartice.

U prosjeku je to dva do tri odsto za debitne i eventualno tri do četiri odsto za kreditne kartice a tu postoji i još jedan minimalni deo za potrošnju na bankomatu. To klijenti mogu da saznaju od svoje banke, pregledom tarifnika onlajn, na šalteru banke ili pozivom kontakt centra”, rekla je ona i istakla da su ove informacije javne i dostupne korisnicima.

Dodala je da bankomati u inostranstvu imaju još dva dodatna troška od kojih je jedan dinamička konverzija valuta.

Sagovornica Tan‌juga objasnila je da kada se u bankomat ubaci kartica i on prepozna da je kartica iz Srbije, pojavi se pitanje da li se transakcija želi obaviti u dinarima ili u evrima.

Prema njenim riječima, važno je da korisnik prati instrukcije koje dobija na displeju bankomata ili na POS terminalu i da, sasvim slobodno može da odbije transakciju.

“Naš je savjet da ukoliko im se pojavi mogućnost zaduženja u dinarima, to odbiju jer je reč o nepovoljnijoj konverziji s obzirom da je naš kurs stabilan a uz konverziju postoji i dodatni trošak od jednog procenta, tako da je bolje izabrati da zaduženje bude u evrima”, navela je ona.

Drugi trošak jeste fiksni trošak za upotrebu bankomata, koji takođe bude vidljiv na displeju nakon ubacivanja kartice.

Ovaj trošak neki bankomati imaju a neki nemaju pa bi, savjetuje ona, na bankomatima sa fiksnim troškom trebalo prekinuti započetu transakciju podizanja gotovine i potražiti bankomat koji ovaj trošak nema.