“Sapunjara” za jača pluća: Evo da li je tačno da je efikasan lijek ili je samo izmišljena priča

29.08.2026. | 09:52 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Bijela slanina se u narodnoj medicini decenijama pominje kao namirnica koja navodno „jača pluća“, pomaže kod kašlja i olakšava oporavak poslije teških bolesti. U pojedinim krajevima i danas može da se čuje savjet da je treba jesti kada se nakupi sekret u plućima ili kada je organizam iscrpljen.

Međutim, ono što se prenosi s generacije na generaciju nije isto što i medicinski dokaz.

Ne postoje pouzdani naučni podaci koji pokazuju da bijela slanina može da „očisti“ pluća, ukloni sekret iz disajnih puteva ili liječi upalu pluća, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, kašalj ili rak pluća.

Slanina jeste kalorična namirnica i zato može da doprinese unosu energije kod ljudi koji teško održavaju tjelesnu težinu. Ali to je nutritivni, a ne terapijski efekat. Ne može da zamijeni lijekove niti liječenje koje je propisao ljekar.

Šta se zapravo podrazumijeva pod bijelom slaninom?

Bijela slanina je pretežno masno tkivo svinje, sa veoma malo mesa. Može da bude svježa, soljena, sušena ili dimljena, a upravo od načina obrade zavisi i njen nutritivni sastav.

Sadrži mnogo masti i kalorija, a kod soljenih i dimljenih proizvoda količina soli može da bude prilično velika.

Ako je meso soljeno, sušeno, dimljeno, fermentisano ili na drugi način obrađeno radi dužeg čuvanja ili promjene ukusa, svrstava se u prerađeno meso.

To, međutim, nema nikakve veze sa navodnim „podmazivanjem“ ili čišćenjem pluća.

Kada pojedemo slaninu, njene masti prolaze kroz proces varenja u sistemu za varenje. One ne odlaze direktno u pluća i ne mogu fizički da ih „očiste“ od sekreta, štetnih materija ili posljedica pušenja.

Američko udruženje za pluća takođe upozorava da različiti proizvodi i režimi koji se reklamiraju kao sredstva za „detoksikaciju pluća“ uglavnom nemaju odgovarajuće naučne dokaze. Pluća imaju sopstvene mehanizme čišćenja, a mnogo je važnije smanjiti izloženost duvanskom dimu, zagađenju i drugim štetnim materijama.

Kako je onda nastala priča da slanina pomaže plućima?

Objašnjenje se vjerovatno krije u vremenu kada su uslovi života i ishrane bili potpuno drugačiji nego danas.

Ljudi koji su bolovali od dugotrajnih i iscrpljujućih bolesti često su gubili kilograme, a hrane nije uvijek bilo dovoljno. U takvim okolnostima kalorične namirnice bile su dragocjene.

Bijela slanina je na maloj količini donosila mnogo energije, pa je iscrpljena osoba mogla lakše da nadoknadi kalorije koje su joj nedostajale.

Ako bi se bolesnik nakon takve ishrane osjećao snažnije ili počeo da dobija na težini, lako je bilo zaključiti da ga je upravo slanina „izliječila“.

U stvarnosti je korist mogla da potiče od dodatne energije koju je organizam dobijao, a ne od nekog posebnog dejstva slanine na pluća.

Danas postoje mnogo raznovrsniji načini da se poveća unos energije i proteina – od jaja, ribe, mliječnih proizvoda i orašastih plodova do mahunarki, maslinovog ulja i posebno formulisanih nutritivnih preparata, prenosi “Nova.rs”.

Može li bijela slanina da pomogne kod kašlja i sekreta?

Nema dokaza da slanina liječi uzrok kašlja ili direktno uklanja sekret iz disajnih puteva.

Neko može nakon toplog i kaloričnog obroka subjektivno da se osjeća bolje, naročito ako istovremeno pije topao čaj ili jede namirnice koje tradicionalno koristi kod prehlade. Međutim, osjećaj olakšanja nije dokaz da je upravo slanina djelovala na pluća.

Kod gustog sekreta često može da pomogne dovoljan unos tečnosti, dok dalji tretman zavisi od toga zbog čega se kašalj uopšte pojavio.

Uzrok može da bude virusna ili bakterijska infekcija, alergija, astma, gastroezofagealni refluks, hronična opstruktivna bolest pluća ili neko drugo stanje. Zato se ni terapija ne može svesti na jednu namirnicu.

Da li ljudi koji imaju plućne bolesti smiju da jedu slaninu?

Povremena mala količina može da bude dio ishrane osobe kojoj zdravstveno stanje to dozvoljava. Problem nastaje kada se slanina posmatra kao lijek ili kada se jede često i u velikim količinama.

Posebno soljena i dimljena slanina može da sadrži mnogo natrijuma i zasićenih masti.

Veliki unos soli nije poželjan kod ljudi koji imaju povišen krvni pritisak, određene bolesti srca i bubrega ili probleme sa zadržavanjem tečnosti.

Veoma obilan i mastan obrok može da izazove nadutost i osjećaj prepunjenosti stomaka. Kod nekih ljudi koji već imaju teškoće sa disanjem to može dodatno da stvori neprijatan osjećaj.

Kod osoba sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća upravo se zato često preporučuju manji, češći obroci umjesto nekoliko veoma obilnih. Američko udruženje za pluća navodi da veliki obroci kod HOBP-a mogu da otežaju disanje, dok četiri do šest manjih obroka nekim pacijentima mogu više da odgovaraju.

Važna stvar koju treba znati o prerađenom mesu

Ako je slanina soljena, dimljena ili na drugi način prerađena, postoji još jedan razlog zbog kojeg nije dobro da bude redovan dio svakodnevne ishrane.

Svjetski fond za istraživanje raka preporučuje da se prerađeno meso jede u veoma malim količinama ili da se izbjegava, jer postoje jaki dokazi o povezanosti njegove konzumacije sa povećanim rizikom od raka debelog crijeva. U prerađeno meso spadaju, između ostalog, slanina, šunka, kobasice i slični proizvodi.

To ne znači da će povremeni komad slanine nekome izazvati bolest. Preporuke se odnose na smanjenje ukupne i naročito redovne konzumacije prerađenog mesa.

Slanina tokom hemoterapije nije lijek

Još ozbiljniji problem nastaje kada se narodna vjerovanja povežu sa liječenjem malignih bolesti.

Nema dokaza da slanina povećava efikasnost hemoterapije, uništava tumorske ćelije ili liječi rak pluća.

Ne može da bude zamjena za hemoterapiju, imunoterapiju, radioterapiju, operaciju ili bilo koji drugi tretman koji je odredio onkolog.

Ishrana tokom onkološkog liječenja jeste veoma važna, ali potrebe nisu iste kod svakog pacijenta.

Ljudi koji zbog bolesti ili terapije gube apetit i tjelesnu težinu mogu da imaju povećane potrebe za kalorijama i proteinima. American Cancer Society naglašava značaj dovoljnog unosa energije i proteina tokom terapije kako bi se očuvali tjelesna težina i mišićna masa i organizmu pomoglo da podnese liječenje.

To ipak ne znači da kalorije treba prvenstveno unositi slaninom.

Prednost se, kada zdravstveno stanje to omogućava, daje nutritivno bogatim namirnicama. Američko društvo za rak preporučuje obrazac ishrane u kome važno mjesto imaju povrće, voće, integralne žitarice i mahunarke, uz ograničavanje crvenog i prerađenog mesa. Kod osoba koje su pothranjene ili imaju teškoće sa jelom, preporuke moraju da budu prilagođene pojedincu.

Tokom pojedinih faza liječenja posebno je važna i bezbjednost hrane. Terapija raka može privremeno da oslabi imunski sistem, zbog čega American Cancer Society savjetuje dodatnu pažnju pri čuvanju i pripremi namirnica i izbjegavanje nedovoljno termički obrađenog mesa kada je odbrana organizma oslabljena.

Šta zaista možemo da uradimo za pluća?

Umjesto traženja jedne namirnice koja bi navodno mogla da „očisti pluća“, mnogo više smisla imaju navike za koje postoje dokazi da čuvaju zdravlje disajnog sistema.

Najvažnije je ne pušiti i izbjegavati duvanski dim. Korisni su i redovna fizička aktivnost u skladu sa zdravstvenim stanjem, kvalitetna i raznovrsna ishrana, dovoljan unos tečnosti i održavanje odgovarajuće tjelesne težine.

Osobe koje već imaju plućnu bolest trebalo bi da uzimaju propisanu terapiju i da sa ljekarom razgovaraju o preporučenim vakcinama, fizičkoj aktivnosti i ishrani.

Narodni recept može da ostane dio porodične tradicije ili ukusa, ali ne bi trebalo da zauzme mjesto medicinske terapije.

Posebno treba obratiti pažnju na kašalj koji traje duže od tri nedjelje. Ljekarski pregled je važan i ako se simptomi pogoršavaju ili se pojave iskašljavanje krvi, otežano disanje, bol u grudima, visoka temperatura ili neobjašnjiv gubitak tjelesne težine. Dugotrajan kašalj i iskašljavanje krvi spadaju među simptome koje zdravstvene službe preporučuju da ne treba ignorisati.

Drugim riječima, bijela slanina može da bude hrana – ali nema dokaza da je lijek za pluća.