Probiotici ne pomažu svima: Evo kome mogu više štetiti nego koristiti

13.09.2025. | 20:47

Da li su probiotici zaista zdravi za sve? Novi dokazi otkrivaju kada mogu biti kontraproduktivni i šta je bolja opcija za crijeva.

U posljednjih nekoliko godina probiotici su postali popularni kao čudotvorno rješenje za probavne tegobe, hormonske disbalanse pa čak i mentalno zdravlje. Ideja je privlačna: unesete “dobre” bakterije i pretvorite crijeva u zdrav ekosistem.

Međutim, nova istraživanja pokazuju da probiotici nisu uvijek korisni i da postoje tri grupe ljudi koje bi ih trebale izbjegavati – oboljeli od raka, osobe sa oslabljenim imunitetom i trudnice.

Kada probiotici mogu biti štetni

Suzanne Devkota, direktorica Istraživačkog instituta za ljudski mikrobiom u Cedars-Sinai bolnici, ističe da je dugo smatrala da su probiotici bezopasni, čak i ako nemaju efekta. Kod zdravih ljudi, objašnjava ona, prirodni mikrobiom uglavnom nadvlada bakterije iz suplemenata. Ipak, radovi objavljeni 2018. godine promijenili su percepciju: istraživanja su pokazala da probiotici, posebno nakon upotrebe antibiotika, mogu usporiti oporavak crijevne flore.

Umjesto da pomažu, probiotici mogu odgoditi vraćanje mikrobioma u ravnotežu, što je zabilježeno u eksperimentima na ljudima i životinjama.

Zašto probiotici nakon antibiotika nisu dobra ideja

Antibiotici ubijaju i dobre i loše bakterije, pa je prirodan zaključak da bi probiotici trebali pomoći u obnavljanju crijevne flore. Međutim, studija na 21 ispitaniku pokazala je suprotno.

Grupa koja je samo čekala oporavak povratila je ravnotežu crijevne flore za tri sedmice.

Oni koji su dobili transplantaciju vlastite stolice oporavili su se u roku od jednog dana.

Grupa koja je četiri sedmice koristila komercijalni probiotik imala je najsporiji oporavak, čak i pet mjeseci kasnije mikrobiom se nije vratio u normalu.

Stručnjaci zaključuju da probiotici, ograničeni na nekoliko sojeva bakterija, mogu potisnuti prirodnu raznolikost mikrobioma, što se pokazalo kontraproduktivnim, prenosi Ljepota i zdravlje.

Rizici za pacijente s rakom i trudnice

Kod pacijenata koji primaju imunoterapiju za liječenje raka, raznolik mikrobiom se povezuje s boljim odgovorom na terapiju. Studije su otkrile da probiotici mogu smanjiti tu raznolikost i negativno uticati na učinkovitost liječenja.

Jedno istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da pacijenti oboljeli od melanoma koji su imali prehranu bogatu vlaknima, ali nisu koristili probiotike, imaju pet puta veće šanse za dobar odgovor na imunoterapiju od onih koji su koristili suplemente.

Slično, i u trudnoći efekti probiotika nisu jasni. Neka istraživanja sugerišu da mogu pomoći u prevenciji gestacijskog dijabetesa ili preeklampsije, ali meta-analize nisu potvrdile te rezultate. Štaviše, postoje i studije koje ukazuju na povećan rizik od preeklampsije.

Šta raditi umjesto uzimanja probiotika u kapsulama

Stručnjaci savjetuju da se umjesto suplemenata bira prirodan pristup: raznovrsna prehrana bogata vlaknima, voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama. Fermentisani proizvodi poput jogurta ili kefira mogu pružiti privremene koristi, ali efekat nestaje čim se prestanu konzumirati.

Budućnost probiotika vjerovatno leži u personaliziranim rješenjima. Naučnici očekuju da će uskoro biti moguće razviti precizno dizajnirane probiotike prilagođene svakom pojedincu, koji će zaista podržavati zdravlje crijevne flore.