Predijabetes i povišen puls u mirovanju: Upozoravajući signali koje ne smijemo ignorisati

08.04.2026. | 22:32

Istraživanje CeSID-a u saradnji sa Forumom pacijenata Srbije pokazuje da je svijest građana o predijabetesu i značaju srčanog pulsa još uvijek nedovoljna. Skoro dvije petine ispitanika nisu upoznate sa pojmom predijabetesa, dok gotovo polovina ne kontroliše svoj puls redovno.

Ispitanici su obuhvatili ravnomjerno muškarce i žene, različite starosne i obrazovne grupe, iz svih regiona Srbije i tipova naselja. Rezultati pokazuju da je skoro svaki četvrti građanin aktivni pušač, više od dvije trećine redovno ili nekoliko puta nedeljno vježba, a trećina je izložena stresu barem jednom dnevno, dok 12 odsto doživljava stres više puta dnevno. Informisanost o zdravlju uglavnom dolazi od zdravstvenih radnika, dok internet portali imaju veći uticaj nego televizija.

Većina ispitanika koji poznaju predijabetes povezuje ga sa povišenim nivoom glukoze u krvi prije dijabetesa tipa 2. Iako su prepoznati faktori rizika, stres se navodi kao navika koja najviše doprinosi razvoju predijabetesa. Uprkos tome, percepcija ličnog rizika od prelaska u dijabetes tipa 2 je i dalje niska, iako tri četvrtine ispitanika vjeruje da je šansa za razvoj bolesti veća od 30 odsto.

Šta je predijabetes i kako ga spriječiti?

Predijabetes je stanje koje prethodi dijabetesu tipa 2 i predstavlja ključnu priliku za prevenciju. Obično ne daje simptome i dijagnoza se postavlja na osnovu biohemijskih parametara: šećer u krvi između 5,6 i 6,0 mmol/L ili HbA1c između 5,7 i 6,4%.

Dijabetes tipa 2 razvija se postepeno i nosi rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući kardiovaskularne bolesti i oštećenje vida.

Rano otkrivanje predijabetesa omogućava promjene u načinu života koje mogu značajno spriječiti razvoj bolesti: male i dosljedne promjene u ishrani, povećanje fizičke aktivnosti i gubitak tjelesne mase od 5–10% mogu smanjiti rizik od dijabetesa do 58%.

Kontrola nivoa šećera preporučuje se odraslima nakon 35. godine, a osobe sa dodatnim faktorima rizika treba da kontrolišu šećer češće, uključujući i oralni test opterećenja glukozom.

Predijabetes se može uspješno kontrolisati kroz promjene u ishrani, fizičku aktivnost i nutritivne intervencije, dok lijekovi mogu biti dodatna podrška u prevenciji.

Prof. dr Aleksandra Jotić, endokrinolog iz UKC Srbije, naglašava da je predijabetes prilika da se spriječi dijabetes tipa 2 i da male, dosljedne promjene u načinu života mogu imati ogroman efekat na zdravlje, prenosi “eKlinika“.