Ponedjeljak poslije pomjeranja sata je najteži: Evo kako da ublažite simptome

28.03.2026. | 17:12

Ljetnje računanje vremena počinje noćas, u nedjelju, 29. marta tako što časovnike pomjeramo za jedan sat unaprijed, sa dva na tri.

Naizgled sitna promjena na satu predstavlja ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomjeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje, za RTS je pojasnio dr Dragan Hrnčić, neurofiziolog i stručnjak za poremećaje spavanja.

Uticaj i na psihu i na fizičko stanje

– Promene vremenskih prilika, posebno dugotrajne padavine, u kombinaciji sa pomeranjem sata, mogu da utiču i na psihu i na fizičko stanje. Često se javljaju promene raspoloženja i osećaj blagog pada energije – objašnjava dr Dragan Hrnčić.

Iako se pomjeranje sata kod nas sprovodi već četiri decenije, sve više pažnje

Sam čin pomjeranja sata često ne djeluje dramatično, ali posljedice postaju vidljive već na početku radne nedjelje.

– U nedelju nećemo toliko osetiti, jer ćemo se probuditi u skladu sa svojim biološkim satom, ali već sutradan dolazi do sudara biološkog i društvenog ritma. U ponedeljak ćemo morati da se probudimo u skladu sa svojim društvenim satom… i shvatićemo da smo ukrali jedan sat od spavanja i noći, i dodali ga danu – napominje neurofiziolog.

Posljedice su, kako ističe, primjetne kod većine ljudi.

– To je dan u kome ćemo imati najviše posledica – bićemo umorniji, pospaniji i imaćemo manje energije – kaže on.

Ko najteže podnosi promjenu

Iako je riječ o pomjeranju od samo jednog sata, naglapava on, efekat na organizam nije zanemarljiv, jer pomjeramo cijeo biološki ritam.

Najosjetljivije grupe su ljudi sa određenim navikama i zdravstvenim stanjima.

– Najteže će podneti osobe koje spadaju u takozvani kasno večernji hronotip – „sove“, kojima je i inače teško da ustaju rano – dodaje Hrnčić.

Posebno su izloženi i adolescenti, ali i hronični bolesnici.

– Adolescenti imaju pomerenu fazu spavanja i sada će morati još ranije da ustaju. Hronični bolesnici imaju smanjen adaptacioni kapacitet – pojašnjava.

Dodatno, problemi su izraženiji kod onih koji rade u smjenama.

– Ljudi koji često menjaju smene imaju najveće probleme sa cirkadijalnim ritmom – istakao je Hrnčić.

Kako se adaptirati

Iako je adaptacija relativno kratka, nagla promjena može da bude izazov.

– Promena će trajati najviše do sedam dana, ali je problem što se desi naglo – kaže Hrnčić.

Zato se preporučuje postepena priprema.

– Možemo da ublažimo prelazak ako par dana ranije počnemo da pomeramo vreme spavanja u manjim intervalima – naglašava-

Posebno je važno izbjegavati navike koje dodatno remete san.

– Ljudi često posegnu za većom količinom kafe ili odspavaju popodne, umesto 20 minuta, sat ili dva i time dodatno pomere uspavljivanje uveče, što nije cilj – upozorava Hrnčić.

Ključnu ulogu ima i svjetlost.

– Naš organizam ne meri vreme časovnikom, nego svetlošću. Važno je da tokom dana budemo izloženi svetlosti, a uveče da stvorimo mrak – ta smena „navija“ naš biološki sat – objašnjava dr Hrnčić.

Proljećni umor ili zdravstveni problemi

Period promjene sata često se poklapa sa takozvanim proljećnim umorom, što može da zbuni mnoge.

– Prolećni umor može da traje dve do tri nedelje, do maksimalno mesec dana – kaže Hrnčić.

S druge strane, efekti pomjeranja sata su kratkotrajni. Ako tegobe traju duže, potrebno je potražiti uzrok.

– Ako simptomi perzistiraju, to više nije ni prolećni umor ni pomeranje sata – treba tražiti uzrok, bilo da je u pitanju poremećaj spavanja ili nešto drugo, poput anemije – objašnjava Hrnčić.

U pokušaju da ublaže tegobe, mnogi se okreću suplementima.

– Najčešće se uzima melatonin, koji je postao veoma popularan – kaže dr Hrnčić. Međutim, upozorava, to nije rješenje za sve.

– Ako nemate jasne indikacije, on neće imati efekat“, a čest problem je i nepravilna upotreba. Ljudi greše sa doziranjem i vremenom uzimanja, a istovremeno zanemaruju osnovne navike za kvalitetan san. Ne treba ga uzimati bez konsultacije sa lekarom, posebno ako se koriste drugi lekovi – upozorava Hrnčić.

Da li prirodno ljetnje ili zimsko vrijeme

Konačno, pitanje koje se često postavlja jeste – da li je ovaj sistem u skladu sa našim biološkim ritmom.

– Smatramo da je zimsko računanje vremena prirodnije za naš organizam – navodi Hrnčić.

Problem ljetnjeg vremena je, kako objašnjava, u jutarnjem mraku.

– Često se budimo pre izlaska sunca, što nije u skladu sa biološkim ritmom. Zato se savetuje postepeno prilagođavanje. Treba leći kao i obično, ali se polako prilagođavati novom ritmu – savetuje dr Dragan Hrnčić.

Pomjeranje sata, iako djeluje kao mala promjena, za organizam predstavlja ozbiljan test. Dobra vijest je da se većina ljudi prilagodi u roku od nekoliko dana – uz malo pažnje, svjetlosti i dobrih navika sna.