Perimenopauza i višak kilograma skriveni su rizici za moždani udar kod žena

12.11.2025. | 23:08

Procjenjuje se da će do 2035. godine, nažalost, porasti i broj umrlih od moždanog udara, ali i broj onih koji će preživjeti uz dugotrajne posljedice ove bolesti.

Oko 85 odsto svih moždanih udara uzrokovano je ishemijom, odnosno blokadom protoka krvi u mozak usljed stvaranja plaka ili ugruška. Takvi udari najčešće su povezani sa srčanim oboljenjima, aterosklerozom ili bolestima malih krvnih sudova.

Preostalih 15 odsto čine hemoragijski moždani udari, koji nastaju kada dođe do pucanja ili curenja moždane arterije.

S obzirom na to da moždani udar često ostavlja trajne posljedice po psihičko, kognitivno i tjelesno zdravlje, i da se čak u 80 odsto slučajeva može spriječiti, potreba da se posebna pažnja posveti primarnoj prevenciji više je nego opravdana.

Farmaceuti, kao najdostupniji zdravstveni radnici, imaju ključnu ulogu u smanjenju rizika od moždanog udara kroz edukaciju pacijenata i podršku u kontroli faktora rizika. Njihova stručnost i svakodnevni kontakt s građanima čine ih važnim saveznikom u prevenciji, ali i sekundarnoj prevenciji moždanog udara kod pacijenata koji su ga već doživjeli.

“Visok krvni pritisak najvažniji je i najčešći faktor rizika za moždani udar, jer nekontrolisana hipertenzija povećava vjerovatnoću i ishemijskog i hemoragičnog moždanog udara. Istraživanja pokazuju da snižavanje sistolnog krvnog pritiska za 10 mmHg i dijastolnog za 5 mmHg smanjuje rizik od moždanog udara za čak 40 odsto, a rizik od srčanog udara za 20 odsto. Posebno su ugrožene žene u četrdesetim godinama sa prekomjernom tjelesnom masom, kod kojih već počinju hormonske promjene karakteristične za perimenopauzu. Farmaceuti savjetnici za hipertenziju, koji su dostupni u apotekama širom Srbije, imaju značajnu ulogu u pomoći pacijentima da pravilno mjere krvni pritisak, redovno uzimaju terapiju i usvoje zdravije životne navike. Pored toga, prate neželjene efekte antihipertenzivnih lijekova i sarađuju s ljekarima primarne zdravstvene zaštite kako bi se doze i terapije prilagodile individualnim potrebama pacijenata. Iskustva iz prakse pokazuju da intervencije farmaceuta mogu značajno poboljšati kontrolu krvnog pritiska i dovesti do boljih ishoda liječenja”, objašnjava Jasna Anđelković, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.

Visok nivo LDL („lošeg“) holesterola još je jedan važan faktor rizika za moždani udar. Snižavanje LDL-a za 1 mmol/L uz pomoć terapije statinima smanjuje rizik od moždanog udara za 21%. Farmaceuti, pri izdavanju ovih lijekova, informišu pacijente o značaju redovnog uzimanja statina i potencijalnim neželjenim efektima, poput bola u mišićima ili tegoba sa jetrom, te ih ohrabruju da redovno kontrolišu laboratorijske nalaze.

“Kod pacijenata koji su već doživjeli moždani udar, cilj je spriječiti ponovni. U prvim mjesecima nakon moždanog udara rizik od recidiva je najveći, pa je sekundarna prevencija presudna. Ključnu ulogu ima antitrombocitna terapija (aspirin, klopidogrel, kombinacije lijekova, tikagrelor, cilostazol), koja sprječava stvaranje krvnih ugrušaka. Farmaceuti svakodnevno edukuju pacijente o značaju redovne primjene ovih lijekova, objašnjavaju potencijalne neželjene efekte poput gastrointestinalnog krvarenja, i savjetuju o mjerama opreza. Pacijentima se najčešće preporučuje uzimanje jedne gastrorezistentne tablete acetilsalicilne kiseline (100 mg) 30 minuta prije obroka, uz dovoljno tečnosti. U slučaju pojave modrica, krvi u mokraći ili želudačnih tegoba, farmaceut savjetuje obraćanje ljekaru radi provjere terapije”, upozorava Anđelković.

Kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom, u sekundarnoj prevenciji primjenjuje se antikoagulantna terapija, varfarin ili noviji lijekovi kao što su rivaroksaban i apiksaban. Prisustvo farmaceuta savjetnika u apotekama od posebnog je značaja jer pomažu u prepoznavanju mogućih interakcija lijekova i sprječavanju grešaka u terapiji, naročito kod pacijenata sa složenim režimima liječenja.

“Mnogi pacijenti poslije moždanog udara boluju i od drugih hroničnih bolesti poput hipertenzije, dijabetesa ili astme. Farmaceuti savjetnici za ova stanja, u saradnji s ljekarima, doprinose boljoj kontroli komorbiditeta i time dodatno smanjuju rizik od ponovnog moždanog udara. Prevencija moždanog udara, bilo primarna ili sekundarna, zahtijeva multidisciplinaran pristup i saradnju svih zdravstvenih radnika. Jačanjem partnerstva između farmaceuta, ljekara i drugih stručnjaka, može se stvoriti efikasan, na pacijenta usmjeren sistem podrške koji značajno smanjuje učestalost moždanog udara i poboljšava kvalitet života”, kaže Anđelković, prenosi N1.