Otkrivena još jedna uznemirujuća posljedica Covid-a: Evo kakvo trajno oštećenje može izazvati u mozgu

10.08.2026. | 07:31 Dodaj BL Portal kao Google izvor

COVID-19 može uzrokovati oštećenja mozga koja su vidljiva na snimcima i godinama nakon infekcije kod osoba s neurološkim simptomima dugog covida. Novo kanadsko istraživanje pokazuje da osobe koje su nakon zaraze razvile dugotrajnu apatiju i depresiju imaju oko 18 posto manje dopaminskih nervnih završetaka u mozgu od zdravih osoba, piše Science Alert.

Dugi covid, poznat i kao post-COVID sindrom, odnosi se na dugotrajne simptome koji se nastavljaju ili se pojavljuju nakon preboljenog COVID-a.

Gubitak u dopaminskom sistemu

Dopamin je neurotransmiter ključan za kontrolu pokreta i motivaciju. Gubitak nervnih završetaka koji ga prenose utječe na kognitivne funkcije i može doprinijeti razvoju neurodegenerativnih bolesti.

U studiji objavljenoj u časopisu eBioMedicine, naučni tim analizirao je snimke mozga dobijene pozitronskom emisijskom tomografijom (PET) kod 24 odrasle osobe s dugim covidom i 24 zdrave osobe slične dobi. Mjerili su gubitak dopaminskih nervnih završetaka u strijatumu, regiji u središtu mozga koja učestvuje u kontroli pokreta i motivacije.

Učesnicima je ubrizgan radiomarker koji se veže za protein VMAT2, poznat i kao vezikularni transporter monoamina 2. Taj protein povezan je s dopaminskim neuronima, a VMAT2 je poznati biomarker koji se koristi u dijagnostici neurodegenerativnih stanja poput Parkinsonove bolesti.

Oštećenja vidljiva na snimcima

PET snimci pokazali su da je gubitak dopaminskih završetaka u ventralnom strijatumu povezan sa smanjenom motivacijom. U dorzalnom strijatumu, gubitak u dijelu koji se naziva putamen povezan je sa sporijim kretanjem i dužim vremenom potrebnim za obavljanje zadataka.

Gubitak u kaudatusu, odnosno repatoj jezgri, povezan je s padom sposobnosti pamćenja i poteškoćama u pronalaženju riječi.

Promjene su bile prisutne kod osoba koje s dugim covidom žive duže od četiri i po godine. Iako je broj pacijenata uključenih u studiju mali, nalaz je značajan jer su promjene jasno vidljive na snimcima mozga.

– Ono što se ne vidi često se smatra neizvjesnim – napisali su u komentaru studije stručnjak za nuklearnu medicinu Eric Guedj i neuroznanstvenica Danielle Beckman.

– Liu i saradnici predstavili su PET studiju koja klinički nejasan neuropsihijatrijski fenotip dugog covida pretvara u mjerljiv dopaminergički signal.

Osobe s dugim covidom imale su niže nivoe markera koji se veže za dopaminske završetke nego zdrave osobe. Zanimljivo je da su i zdravi ljudi koji su preboljeli covid imali manje dopaminskih završetaka od onih koji nikada nisu bili zaraženi.

Mogućnosti liječenja i dijagnostike

Marker oštećenja nervnog sistema korišten u studiji mogao bi se primjenjivati u dijagnosticiranju dugog covida, izjavio je za Science Alert Jeffrey Meyer, neurohemičar sa Univerziteta u Torontu.

– Neki pacijenti s dugim covidom mogli bi reagirati na tretmane koji ili povećavaju gustoću dopaminskih završetaka ili poboljšavaju oslobađanje dopamina iz onih koji su preostali – rekao je Meyer.

U predstojećem kliničkom ispitivanju Meyer i njegov tim testirat će lijek koji utječe na dopamin kako bi provjerili pomaže li kod simptoma dugog covida. Taj rad patentirala je bolnica u kojoj se istraživanje provodi, Centar za ovisnost i mentalno zdravlje, a Meyer je naveden kao izumitelj patenta.

Širi kontekst dugog covida

Postoji hitna potreba za provjerenim tretmanima i testovima za dugi covid zasnovanim na dokazima, jer oni trenutno ne postoje. Bolest se uglavnom liječi ublažavanjem simptoma ili metodom pokušaja i pogrešaka s postojećim lijekovima.

Mnogi pacijenti ostaju bez liječenja jer nemaju pristup specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti ili im se nude neučinkovite, a ponekad i štetne opcije, poput terapije postupnim povećavanjem fizičke aktivnosti.

Nije poznato koliko tačno ljudi razvije dugi covid nakon akutne infekcije. Procjene se razlikuju i kreću između dva i deset posto zaražene populacije. Smatra se da najmanje 65 miliona ljudi širom svijeta ima dugi covid, uključujući između 10 i 20 posto djece koja su preboljela virus.

Riječ je o iscrpljujućoj bolesti koja zahvata više organskih sistema i povezana je s više od 200 simptoma. Među njima su umor, problemi s pamćenjem, poremećaji spavanja, otežana koncentracija, vrtoglavica, glavobolje, anksioznost i gastrointestinalni problemi.

Često dovodi do stanja koja mogu biti i doživotna, poput disautonomije, kardiovaskularnih bolesti, mijalgičkog encefalomijelitisa ili sindroma hroničnog umora (ME/CFS), sindroma posturalne ortostatske tahikardije (POTS) i dijabetesa.

– Moramo pronaći biološke promjene kod dugog covida koje uvjerljivo objašnjavaju simptome. Zatim trebamo razviti tretmane usmjerene na te promjene kod pacijenata koji imaju takve simptome – zaključio je Meyer.