Otkazano druženje donijelo vam je olakšanje: Psiholozi objašnjavaju šta se krije iza toga

04.11.2026. | 18:37 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Ako vam je ponekad teško da se vidite čak i sa prijateljima koje volite i cijenite, moguće je da se iza toga krije dublji razlog. Želja za samoćom ne znači nužno da odbacujete druge ljude, već može biti znak da vam je potreban predah od svakodnevnog pritiska i brojnih obaveza.

Važno je razlikovati zdravu samoću, koja nam pomaže da se smirimo i posvetimo sebi, od povlačenja koje prikriva usamljenost i može voditi ka sve većoj izolaciji.

Zamislite da vam prijatelj otkaže dogovor u petak uveče. Draga vam je ta osoba i radovali ste se susretu, ali kada stigne poruka da se viđanje odgađa, osjetite olakšanje. Odjednom imate veče samo za sebe i ne morate ništa.

Psiholozi ističu da je potreba za samoćom mnogo složenija od uvriježenog mišljenja da introverti samo žele da napune baterije. Važno je zašto biramo da budemo sami, da li je to naša odluka i kako vrijeme provedeno bez drugih utiče na naše odnose.

Potrebna nam je tišina, a ne nužno manje ljudi

Druženje, čak i sa bliskim prijateljima, zahtijeva određeni napor. Pratimo razgovor, razmišljamo šta ćemo reći, obraćamo pažnju na reakcije druge osobe i odlučujemo koliko ćemo podijeliti o svom životu. Ništa od toga nije neprijatno, ali sve zahtijeva energiju.

Zato želja da budemo sami često ne znači da nam ljudi smetaju, već da nam je potreban prostor u kojem se od nas ništa ne očekuje.

Psihološkinja Taj-vu Ngujen sprovela je istraživanje na Univerzitetu u Ročesteru koje je pokazalo da je 15 minuta provedenih nasamo, bez elektronskih uređaja, smanjilo intenzitet snažnih emocija i pomoglo učesnicima da budu smireniji i manje anksiozni. Istraživači su ovaj fenomen nazvali efektom emocionalnog smirivanja.

Drugim riječima, otkazano viđanje ponekad nam donosi upravo ono što nam je potrebno – predah od svakodnevnih zahtjeva.

Nije svaka samoća dobra za nas

Istraživanja pokazuju da ne postoji univerzalna mjera koliko vremena treba provoditi nasamo. U istraživanju koje je tokom 21 dana pratilo 178 odraslih osoba, učesnici su tokom dana provedenih u samoći prijavljivali manje stresa i veću slobodu da budu ono što jesu, ali i više usamljenosti i manje zadovoljstva životom. Ključna razlika bila je u tome da li su samoću sami izabrali ili im je bila nametnuta.

Psihološkinja Virdžinija Tomas razlikuje autentičnu i prividnu samoću. Autentična podrazumijeva povezivanje sa sobom i ličnim interesovanjima, dok prividna često služi kao bijeg od neprijatnih osjećanja. U tom slučaju, osoba može provoditi sate sama, uz telefon i društvene mreže, a da se zapravo osjeća usamljeno.

Zato je važno zapitati se da li vrijeme nasamo provodimo zato što nam prija ili zato što pokušavamo pobjeći od nečega.

Kada povlačenje postaje znak upozorenja?

Postoji i suprotna strana samoće – nedostatak vremena za sebe. Psiholog Robert Koplan ovaj osjećaj naziva „aloneliness“, odnosno neprijatnost koja nastaje kada nemamo dovoljno prostora da budemo sami.

Takvo stanje može izazvati stres, tugu i razdražljivost, a da pritom ne prepoznajemo pravi uzrok svog nezadovoljstva. Ipak, važno je razlikovati potrebu za odmorom od povlačenja koje može ukazivati na ozbiljniji problem.

Izolovanje od porodice i prijatelja, gubitak interesovanja za aktivnosti koje su nam ranije pričinjavale zadovoljstvo i dugotrajan osjećaj praznine mogu biti simptomi depresije.

Zdrava samoća pomaže nam da se odmorimo i ponovo povežemo sa ljudima. Nasuprot tome, zabrinjavajuće povlačenje čini da nam druženje postaje sve manje privlačno i da se sve više udaljavamo od drugih.

Ako sedmicama izbjegavate ljude, a više vas ne raduju stvari u kojima ste ranije uživali, važno je da o tome razgovarate sa stručnjakom.

Prijateljstva zahtijevaju trud i vrijeme

Otkazivanje jednog susreta nije razlog za brigu. Međutim, ako stalno odgađate druženja i ne predlažete novi termin, prijatelji bi s vremenom mogli prestati da vas pozivaju.

Istraživač komunikacije Džefri Hol sa Univerziteta u Kanzasu procijenio je da je potrebno više od 200 sati zajednički provedenog vremena da bi poznanstvo preraslo u blisko prijateljstvo. To pokazuje koliko su redovni susreti važni za održavanje odnosa.

Ravnoteža je u tome da sebi dozvolite vrijeme za odmor, ali i da njegujete odnose koji su vam važni. Ako vam je potrebno veče samo za sebe, uzmite ga, ali se javite prijateljima i predložite novi termin.

Želja za samoćom sama po sebi ne znači da ćete izgubiti prijatelje. Problem nastaje kada se stalno povlačite od drugih, a ne prepoznajete šta vam je zaista potrebno, prenosi mondo.rs .