Oštro upozorenje ljekara: Jedna vrsta hrane štetnija je i od pušenja
23.03.2026. | 12:42Britanski ljekar Kris van Tuleken uputio je oštro upozorenje o hrani za koju tvrdi da bi mogla biti štetnija za zdravlje čak i od pušenja, nazvavši je jednim od vodećih uzroka prerane smrti. Iako se posljednjih godina veliki naglasak stavlja na prestanak pušenja i smanjenje konzumacije alkohola, čini se da se još veća opasnost krije u ultraprerađenoj hrani.
Šta je ultraprerađena hrana?
Riječ je o namirnicama koje često sadrže konzervanse, emulgatore, vještačke zaslađivače i druge aditive, a nalaze se u velikom dijelu onoga što svakodnevno jedemo. To nisu samo proizvodi koji se uobičajeno smatraju nezdravim, poput čokoladica i grickalica, već i namirnice koje se često doživljavaju kao zdrav izbor, poput pilećih proizvoda ili hljeba od cjelovitih žitarica, prenosi Index.hr.
Primjeri ultraprerađene hrane:
gazirana i energetska pića
industrijski sokovi i zaslađeni ledeni čajevi
čokoladice, bombone, keksi
čips, flips, industrijske grickalice
instant supe i gotova jela
hrenovke, salame, pileći medaljoni, nuggetsi
paštete i mnogi mesni proizvodi
zapakovani bijeli i tost-hljeb s mnogo aditiva
neka “fit” ili “proteinska” peciva i pločice
zaslađeni jogurti, pudinzi i deserti
industrijske žitne pahuljice za doručak
margarin i razni prerađeni namazi
smrznute pizze i gotovi sendviči
umaci i preljevi s dugim spiskom sastojaka.
“Pretekla je duvan kao uzrok smrti”
Ljekar Kris van Tuleken, koji već dugo upozorava na važnost zdravije ishrane, skrenuo je pažnju na opasnosti ultraprerađene hrane, i to u vrijeme kada raste broj slučajeva raka debelog crijeva koji se dovode u vezu s njenom konzumacijom.
Gostujući u podcastu Diary of a CEO rekao je: “Jako dugo bili smo potpuno zbunjeni oko toga šta bismo zapravo trebali jesti. Hranu koja nam šteti nazivali smo bezvrijednom ili prerađenom hranom – onom bogatom mastima, soli i šećerom. Nismo je znali jasno definisati, čak ni dok su bolesti povezane s ishranom uzimale maha.”
Iako su kvalitetnije namirnice često skuplje od ultraprerađene hrane, zbog čega su mnogima manje dostupne, posebno ljudima s nižim primanjima, posljedice takve ishrane mogu biti ozbiljne. Prema njegovim riječima, loša ishrana bogata ultraprerađenim proizvodima na svjetskom nivou “pretekla je duvan kao vodeći uzrok prerane smrti”.
Van Tuleken smatra da je razlog tome i širi način na koji se takva hrana proizvodi.
“Ultraprerađena hrana dolazi iz prehrambenog sistema koji je glavni uzrok gubitka biodiverziteta, drugi najveći uzrok emisija ugljenika i vodeći uzrok zagađenja plastikom”, rekao je.
Dodao je i da je prije otprilike 12 godina razvijena definicija kojom se opisuje zapadnjački, industrijski model ishrane, prvenstveno karakterističan za SAD.
“To je osmislio tim u Brazilu, a veliki dio najboljih istraživanja na tu temu dolazi upravo iz zemalja Srednje i Južne Amerike”, rekao je.
Nastavio je: “Jedino što se promijenilo bio je prodor, uopšteno govoreći, američkog načina ishrane koji se temelji na industrijski prerađenoj hrani. Definicija je nastala 2009. ili 2010. godine, a danas iza sebe imamo deceniju dokaza koji vrlo jasno pokazuju da je ultraprerađena hrana odgovorna ne samo za epidemiju gojaznosti već i za niz drugih zdravstvenih problema, uključujući preranu smrt.”
Naučne studije potvrđuju rizike
Tvrdnje dr Van Tulekena podržavaju i brojna istraživanja koja ultraprerađenu hranu povezuju s nizom zdravstvenih tegoba i bolesti, među kojima su gojaznost, dijabetes tipa 2, bolesti srca i rak crijeva.
U studiji iz 2024. godine, objavljenoj u Nacionalnoj medicinskoj biblioteci, navodi se: “Visoka konzumacija ultraprerađene hrane povezana je s povećanim rizikom od različitih hroničnih bolesti i poremećaja mentalnog zdravlja.”
Autori studije ističu i sljedeće: “Do sada nijedno istraživanje nije pokazalo povezanost unosa ultraprerađene hrane s povoljnim zdravstvenim ishodima. Ovi nalazi ukazuju na to da prehrambeni obrasci s niskim udjelom ultraprerađene hrane mogu imati veliku korist za javno zdravlje.”
