Novi lijek protiv psorijaze djeluje poput „prekidača“ za upalu: Ko može da ga koristi i koliko čisti kožu

16.08.2026. | 20:55 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Novi lijek ikotrokinra mogao bi značajno da promijeni liječenje umjerene do teške plak psorijaze. Za razliku od postojećih bioloških terapija koje blokiraju isti upalni put, ali se daju injekcijom, ovaj lijek se uzima oralno i djeluje direktno na receptor interleukina 23. Evropska agencija za lijekove preporučila je da dobije dozvolu za primjenu kod odraslih i adolescenata, a rezultati studija pokazuju da je kod približno dvije trećine liječenih koža postala čista ili gotovo čista.

Psorijaza, upalni procesi koji je pokreću i uloga interleukina 23

Psorijaza nije samo bolest kože. Riječ je o hroničnoj, imunološki posredovanoj bolesti kod koje odbrambeni sistem organizma postaje previše aktivan i pokreće upalu. Zbog toga se ćelije kože obnavljaju znatno brže nego što bi trebalo, pa nastaju zadebljale, crvene i ljuspaste promjene koje mogu da svrbe, pucaju i bole.

U tom složenom upalnom procesu važnu ulogu ima interleukin 23, odnosno IL-23. Novi lijek ikotrokinra, koji će se na tržištu Evropske unije pojaviti pod nazivom Icotyde ako dobije konačno odobrenje, napravljen je upravo tako da blokira receptor za ovaj protein.

Kako ikotrokinra prekida upalni proces

Interleukin 23 možemo da zamislimo kao jednu od poruka kojima ćelije imunskog sistema podstiču i održavaju upalu. Da bi ćelija primila tu poruku, IL-23 mora da se veže za odgovarajući receptor na njenoj površini.

Ikotrokinra je sintetički peptid koji se veoma selektivno vezuje za receptor IL-23. Na taj način zauzima mjesto na koje bi trebalo da se veže interleukin i sprečava prenošenje upalnog signala u ćeliju. Kada se taj signal priguši, smanjuje se aktivnost imunskih ćelija koje učestvuju u nastanku psorijaze, a posljednično popuštaju upala, crvenilo, zadebljanje i perutanje kože.

Važno je što lijek ne djeluje tako što neselektivno blokira cijeli imunski sistem, već cilja jedan određeni mehanizam koji ima ključnu ulogu u održavanju bolesti.

Terapije koje blokiraju put IL-23 već se koriste u liječenju psorijaze. Među njima su biološki lijekovi kao što su guselkumab, risankizumab i tildrakizumab. Međutim, oni se primjenjuju putem injekcija. Ikotrokinra je prvi oralni lijek koji direktno cilja receptor IL-23, zbog čega bi mogao da pruži novu mogućnost pacijentima kojima je potrebna sistemska terapija, ali žele da izbjegnu injekcije.

Kod dvije trećine pacijenata koža je postala čista ili gotovo čista

Komitet za lijekove za humanu upotrebu Evropske agencije za lijekove razmotrio je rezultate četiri kliničke studije treće faze, u kojima je učestvovalo oko 2.500 osoba sa umjerenom do teškom plak psorijazom.

Poslije 16 nedjelja terapije, između 50 i 57 odsto pacijenata koji su uzimali ikotrokinru ostvarilo je najmanje 90 odsto poboljšanja prema indeksu PASI. U grupama koje su dobijale placebo takav rezultat je zabilježen kod svega jedan do četiri odsto ispitanika. PASI je standardizovan pokazatelj kojim ljekari procjenjuju rasprostranjenost psorijaze, crvenilo, debljinu i ljuspanje promjena. Rezultat PASI 90 zato znači da su se znaci bolesti smanjili za najmanje 90 odsto u odnosu na početno stanje.

Prema ljekarskoj globalnoj procjeni, čistu ili gotovo čistu kožu imalo je između 65 i 71 odsto pacijenata koji su dobijali novi lijek. Među ispitanicima koji su primali placebo taj procenat se kretao između osam i 11 odsto.

Lijek je pokazao dejstvo i na regijama na kojima se psorijaza često teže liječi i snažno utiče na kvalitet života, uključujući kožu glave, genitalnu regiju, šake i stopala.

Kome je namijenjena nova terapija

Evropska agencija za lijekove preporučila je ikotrokinru odraslima i adolescentima koji imaju najmanje 12 godina i 40 kilograma, a boluju od umjerene do teške plak psorijaze zbog koje su kandidati za sistemsku terapiju.

To ne znači da će svaki pacijent sa psorijazom moći ili morati da koristi ovaj lijek. Izbor terapije zavisi od težine i rasprostranjenosti promjena, zahvaćenih dijelova tijela, prethodnog liječenja, drugih bolesti i individualnog rizika od neželjenih reakcija. Konačnu odluku donosi dermatolog nakon pregleda i odgovarajućih analiza.

Ikotrokinra se u direktnim studijama pokazao uspješnijim od deucravacitiniba, oralnog lijeka koji blokira enzim TYK2. Ipak, poređenje sa injekcionim biološkim lijekovima i iskustvo iz dugotrajnije primjene pružiće potpuniju sliku o mjestu nove terapije u svakodnevnom liječenju.

Šta se zna o neželjenim reakcijama

Prema podacima koje je razmatrala EMA, ikotrokinra je imao prihvatljiv i podnošljiv bezbjednosni profil. Najčešće zabilježene neželjene reakcije bile su gljivične infekcije, koje su se javile kod 1,1 odsto pacijenata.

Ipak, rezultati kontrolisanih studija ne mogu u potpunosti da pokažu kako će se lijek ponašati kada ga tokom dužeg perioda bude koristio mnogo veći broj ljudi. Zbog toga se bezbjednost novih terapija prati i nakon što dospiju u širu kliničku upotrebu.

Preporuka EMA još ne znači da je lijek već dostupan pacijentima

Pozitivno mišljenje Komiteta za lijekove za humanu upotrebu predstavlja važan korak, ali nije isto što i konačna dozvola za promet. Mišljenje će biti proslijeđeno Evropskoj komisiji, koja donosi odluku o odobrenju lijeka na teritoriji Evropske unije, prenosi “eKlinika”.

Čak i ako Evropska komisija izda dozvolu, dostupnost lijeka u Srbiji zavisiće od domaćeg regulatornog postupka, registracije, cijene i uslova pod kojima bi terapija mogla da se propisuje o trošku zdravstvenog osiguranja.

Ikotrokinra zato još nije terapija koju pacijenti mogu samostalno da nabave ili sa njom započnu. Njegov značaj leži u tome što prvi put spaja precizno djelovanje na receptor IL-23 sa oralnom primjenom. Ako dugoročniji podaci potvrde efikasnost i bezbjednost, ta kombinacija bi mogla da smanji jaz između jednostavnosti uzimanja tablete i snažnog dejstva koje se do sada uglavnom vezivalo za injekcione biološke lijekove.