Nizak krvni pritisak može loše da utiče zdravlje: Kad je vreme da potražite stručnu pomoć

25.04.2026. | 22:40

Nizak krvni pritisak, poznat i kao hipotenzija, može izazvati neprijatne simptome poput vrtoglavice i umora. Iako ponekad može ukazivati na određeno zdravstveno stanje ili biti posljedica uzimanja nekih lijekova, često se može regulisati promjenama životnih navika.

Povećan unos vode, manji i češći obroci i nošenje kompresionih čarapa samo su neke od metoda koje mogu pomoći. Ipak, kod simptoma kao što su ubrzano disanje ili ubrzan rad srca, važno je potražiti ljekarsku pomoć, piše Health.com.

Povećajte unos vode

Pošto se krv sastoji od oko 90% vode, dehidracija smanjuje ukupnu zapreminu krvi u tijelu, što može dovesti do pada krvnog pritiska. Dovoljan unos tečnosti ključan je za održavanje optimalnog volumena krvi. Preporučuje se unos između 6 i 12 čaša vode dnevno.

Povećajte unos soli, ali umjereno

Natrijum, glavni sastojak soli, pomaže u regulaciji krvnog pritiska. Nešto veći unos soli može pomoći tijelu da zadrži vodu, čime se povećava zapremina krvi i samim tim i krvni pritisak. Međutim, važno je biti umjeren, jer prekomjeran unos soli može previše povisiti pritisak i povećati rizik od srčanih bolesti.

Kofein za privremeno povećanje pritiska

Kofein djeluje kao stimulans koji sužava krvne sudove i tako privremeno podiže krvni pritisak. Šolja kafe ili zelenog čaja može povisiti pritisak u roku od 30 minuta, a efekat obično traje do četiri sata. Ipak, kod nekih osoba veće količine kofeina mogu izazvati nervozu, anksioznost i probleme sa spavanjem.

Kompresione čarape za bolju cirkulaciju

Kompresione čarape su elastične, pripijene čarape koje stvaraju pritisak na noge, poboljšavajući protok krvi i sprečavajući njeno zadržavanje u donjim ekstremitetima. Nošenje čarapa do koljena ili butina pomaže povratku krvi ka srcu, što može povisiti krvni pritisak. Postoje i modeli koji idu do struka i takođe mogu biti korisni.

Manji i češći obroci

Nagli pad krvnog pritiska nakon obroka (postprandijalna hipotenzija) češće se javlja kod starijih osoba i onih sa određenim zdravstvenim problemima. Simptomi uključuju vrtoglavicu, ošamućenost i mučninu. Preporučuje se više manjih obroka tokom dana kako bi se pritisak održao stabilnijim.

Pazite na unos vitamina B12

Vitamin B12 je važan za funkcionisanje autonomnog nervnog sistema, koji reguliše i krvni pritisak. Nedostatak ovog vitamina može izazvati ortostatsku hipotenziju – nagli pad pritiska pri ustajanju. B12 možete povećati konzumacijom ribe, mliječnih proizvoda (mlijeko, sir) i mesa peradi. U slučaju deficita, ljekar može preporučiti suplemente.

Ciljane vježbe mogu pomoći

Napinjanje mišića i izometrijske vježbe (statične kontrakcije mišića) mogu poboljšati cirkulaciju i povisiti krvni pritisak, čime se smanjuje vrtoglavica. Ove vježbe su posebno korisne pri ustajanju.

Primjeri vježbi: prekrštanje nogu i stezanje mišića nogu i zadnjice; lagano pomjeranje vrata (brada ka grudima pa povratak u početni položaj); marširanje u mjestu; stiskanje šake nekoliko sekundi. Takođe, redovna kardio aktivnost može ublažiti simptome niskog pritiska.

Podignite uzglavlje kreveta

Spavanje sa uzglavljem podignutim 10–15 cm može spriječiti zadržavanje krvi u donjem dijelu tijela tokom noći. Time se poboljšava cirkulacija i ublažava nagli pad pritiska pri ustajanju.

Ograničite unos alkohola

Alkohol izaziva dehidraciju i može pogoršati nizak krvni pritisak. Umjeren ili veći unos alkohola može sniziti pritisak i ubrzati rad srca, a efekti mogu trajati i do 12 sati.

Kako znati da li imate prenizak pritisak?

Normalan krvni pritisak kod odraslih je između 90/60 mmHg i 120/80 mmHg. Vrijednosti ispod 90/60 mmHg smatraju se niskim pritiskom. Prva vrijednost (sistolni pritisak) označava pritisak tokom otkucaja srca, a druga (dijastolni) pritisak između otkucaja.

Pritisak se može mjeriti i kod kuće automatskim aparatima, pri čemu su precizniji oni sa manžetnom za nadlakticu. Simptomi niskog pritiska mogu uključivati zamućen vid, zbunjenost, vrtoglavicu, ubrzan rad srca, slabost, nesvjesticu, umor, lupanje srca, mučninu ili povraćanje.

Uzroci niskog pritiska

Hipotenzija može biti posljedica različitih stanja: anafilaktičke reakcije, anemije, dehidracije, depresije i trudnoće (posebno u prvih 24 sedmice).

Takođe može nastati zbog srčanih problema (usporen rad srca, srčana slabost), hipotireoze, Parkinsonove bolesti, teških infekcija ili septičkog šoka, kao i nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline. Određeni lijekovi, poput diuretika, beta-blokatora i nekih antidepresiva, takođe mogu sniziti pritisak.

Moguće komplikacije

Nizak krvni pritisak ne mora uvijek biti opasan i mnogi ljudi ga uspješno kontrolišu promjenom navika. Međutim, dugotrajno nizak pritisak može dovesti do slabijeg dotoka krvi u mozak, problema sa koncentracijom i pamćenjem i povećanog rizika od demencije.

U trudnoći može uticati na rast ploda i porođajnu težinu. Vrtoglavica povećava rizik od padova i povreda. U najtežim slučajevima može doći do šoka – stanja u kojem organi ne dobijaju dovoljno kiseonika, što može biti životno ugrožavajuće.

Kada potražiti ljekarsku pomoć?

Ako imate stalne simptome niskog pritiska, obratite se ljekaru. Hitna pomoć je potrebna ako se jave znaci šoka: hladna, plavičasta i vlažna koža, ubrzano disanje i slab ili ubrzan puls.

Preporučuje se da ustajete polako i imate oslonac pri ruci. Ako vam dugo stajanje smeta, pravite pauze i sjedite. Takođe se savjetuje izbjegavanje vrućih tuševa i kupki, kao i napornih aktivnosti po vrućini, jer mogu pogoršati simptome.