Nije samo obična namirnica: Krastavac ima brojne prednosti za zdravlje, ali i za izgled

31.01.2026. | 14:25

Krastavac nije samo obična namirnica: on se može naneti na kožu u slučaju natečenih očiju, opekotina ili iritacije kože, dok se ekstrakt krastavca upotrebljava u proizvodnji preparata za podmlađivanje.

Krastavac (Cucumis sativus) biljna je vrsta iz porodice Cucurbitaceae. Postoji mnoštvo sorti koje se uzgajaju širom svijeta. Nije tačno poznato odakle krastavac potiče, ali po nekim izvorima njegova postojbina je severna Indija, dok po drugim tvrdnjama krastavac potiče iz tropske Afrike.

Energetska vrijednost svježeg oljuštenog krastavca iznosi 12 kcal na 100 grama. Najviše sadrži vode, a zatim 2,16 odsto ugljenih hidrata, 0,59 odsto belančevina i 0,7 odsto masti. Od minerala ima kalijum (136 mg), fosfor (21 mg), kalcijum (12 mg), gvožđe (0,22 mg), cink (0,17), mangan (0,07 mg), bakar (0,07 mg) i selen (0,1 mg), kao i vitamin Ce (3,2 mg), vitamine Be kompleksa – tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,03), niacin (0,04 mg), pantotensku kiselinu (0,24 mg), piridoksin (0,05 mg), kolin (5,7 mg) i vitamin Ka (7,2 mg). U 100 gr svež krastavac sadrži 0,7 mg biljnih vlakana.

Veliki procenat vode čini krastavac odličnim diuretikom, tako da uklanja nakupljene toksine, podstiče rad bubrega i žuči. Zbog dijetalnih vlakana podstiče rad debelog crijeva i štiti organizam od kancerogenih materija. Kalijum koji krastavac sadrži podstiče fleksibilnost mišića i pomaže u normalizaciji krvnog pritiska.

Krastavac nije samo obična namirnica. On se može nanijeti na kožu u slučaju natečenih očiju, opekotina ili iritacije kože. Ekstrakt krastavca se upotrebljava u proizvodnji preparata za podmlađivanje kože. Blagi umirujući uticaj ovog povrća pripisuje se sadržaju kofeinske kiseline i vitaminu Ce koji sprječavaju zadržavanje vode i daju specifičan osjećaj hlađenja. Kod osoba sa osjetljivim rukama, kora krastavca se može iskoristiti da blago umiri kožu iritiranu snažnim deterdžentima i toplom vodom tokom ručnog pranja. Sok od krastavaca blagotvoran je kod krvarenja desni i bolesti zuba, a ova namirnica pomaže i kod reume.

Najbolje se kombinuju sa mliječnim proizvodima, pa se zbog toga u kuhinjama širom jugoistočne Evrope priprema salata od krastavaca uz nezaobilazan jogurt ili kiselo mlijeko. Opšta preporuka za one koji teško vare ovo povrće jeste da ga isjeku na manje komade, posole i ostave nekoliko sati u frižideru prije jela.

S obzirom na to da su krastavci veoma osetljivi na toplotu, prilikom kupovine treba odabrati nešto tvrđe, ravnomjerno zelene plodove oblih krajeva. Ako primetite manje izbočine ili drugu nijansu zelene boje, bolje ih izbegavajte, iako to ne mora da znači i lošiji kvalitet. Žuta boja krastavca definitivno je loš znak, jer je takav plod gorak, dok one smežuranih krajeva i meke u srednji treba izbjegavati. Manji krastavci manje su gorki, a tanji imaju manje sjemenki.

Prilikom kupovine obratite pažnju da li se radi o domaćim ili krastavcima iz uvoza. Uvozni su upakovani u najlon i presvučeni slojem voska koji im produžava rok trajanja. Zato, ako koristite cijele, neoguljene krastavce, odlučite se za domaće, jer oni nisu tretirani. Poslije kupovine čuvajte ih u frižideru do nedjelju dana. Najbolje je ipak da ih upotrebite dok su najsvježiji, dan-dva od kupovine.

Ako volite jelo ili salatu sa korom, obavezno operite krastavac pod mlazom. Kora može biti gorka, pa se može prenijeti i na ukus gotovog jela ili salate.

Krastavci su često jedan od osnovnih sastojaka mnogih istočnjačkih jela. Koristi se i za dekoraciju jela i salata, kada se reže u obliku spirala, zvjezdica ili drugih oblika, pomoću specijalnih noževa.

Kada ga siječete za salate, možete ga izrezati uzdužno u štapiće ili poprečno na kockice ili kolutove. Glavna sezona krastavca u našim krajevima je u ljeto, kada se najviše i koristi i to u sirovom stanju za salate. Kombinujte krastavce sa paradajzom, paprikom i sirom uz maslinovo ulje ili pronađite neku svoju kombinaciju, piše Magazin.