Nevidljiva prijetnja u čaši: Alkohol povezan s razvojem Alchajmera

17.05.2025. | 10:24

Štetnost alkohola povezuje se sa povećanim rizikom od raka, bolesti jetre, povišenog krvnog pritiska i drugih zdravstvenih problema.

Alkohol također ima snažan uticaj na kognitivne sposobnosti. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Neurology otkriva da redovno konzumiranje određenog broja alkoholnih pića sedmično povećava rizik od oštećenja mozga koja su povezana sa razvojem demencije.

Istraživanje sprovedeno na uzorcima mozga nakon smrti

Brazilски naučnici analizirali su mozak 1.781 preminule osobe pomoću obdukcije, a informacije o navikama pijenja prikupili su od članova porodica. Učesnici su podijeljeni u četiri grupe: nikada nisu pili, umjereni konzumenti (do sedam standardnih pića sedmično), teški konzumenti (osam ili više pića sedmično) i bivši konzumenti (oni koji nisu pili najmanje tri mjeseca, ali su ranije pili u velikim količinama).

Standardno piće definisano je kao 14 grama alkohola, odnosno oko 3,5 dcl piva ili 1,5 dcl vina.

Iako postoji mogućnost da su članovi porodica netačno procijenili količinu konzumiranog alkohola, stručnjaci ističu da rezultati potvrđuju ono što medicina već dugo pretpostavlja – hronična konzumacija alkohola negativno utiče na zdravlje mozga.

“Rezultati potvrđuju sumnje da je hronično pijenje povezano sa demencijom i Alchajmerovom bolešću”, rekao je ljekar Majk Sevilja, koji nije učestvovao u istraživanju.

Kada se osobe smatraju “teškim alkoholičarima”?

Zanimljivo je da se “teškim” pijenjem u ovom istraživanju smatra već osam ili više pića sedmično – što je čaša vina svaki dan i još dvije u subotu. To je znatno manje od onoga što mnogi intuitivno smatraju prekomjernim.

“Ljudi često misle da je teški alkoholičar neko ko pije bocu votke dnevno, ali ovo istraživanje pokazuje da i znatno manja količina može štetiti mozgu”, upozorio je neurolog Brenden Keli iz Teksasa.

Šta su naučnici otkrili?

Osobe koje su pile osam ili više pića sedmično imale su 133% veći rizik od razvoja hijaline arterioskleroze – zadebljanja i očvrsnuća krvnih sudova u mozgu. Bivši teški konzumenti imali su 89% veći rizik, a umjereni konzumenti 60% veći rizik od istog stanja. Ovo oštećenje krvnih sudova može uzrokovati male moždane udare, koji povećavaju rizik od demencije.

“Zdrava cirkulacija krvi ključna je za zdrav mozak. Krv dovodi kiseonik, vitamine i minerale neuronima, ali i odvodi štetne supstance”, objašnjava Keli. Kada krvni sudovi otvrdnu, otežano je snabdijevanje mozga hranljivim materijama, a toksini se teže uklanjaju. Neurologija sve više naglašava važnost zdravlja krvnih sudova u prevenciji kognitivnih oštećenja.

Pored toga, kod teških i bivših teških konzumenata alkohola zabilježene su veće koncentracije neurofibrilarnih klupka (tau proteina) – za 41% i 31% u odnosu na osobe koje nisu pile. Riječ je o promjenama koje su direktno povezane sa uznapredovalom Alchajmerovom bolešću.

“Čak i ako osoba više ne pije, šteta na mozgu je možda već učinjena, a rizik od demencije i dalje prisutan”, dodaje dr Sevilja.

Nije kasno za promjene

Bez obzira na godine, nikada nije kasno za uvođenje zdravijih navika. Ako primjećujete da redovno pijete više od sedam pića sedmično, stručnjaci savjetuju da pokušate smanjiti unos alkohola – zbog zdravlja mozga, ali i opšteg zdravlja.

“Sve što je dobro za srce, dobro je i za mozak – poput redovnog vježbanja, uravnotežene ishrane i pravilne terapije”, poručuje Keli.

Takođe je naglasio da su teški konzumenti alkohola u istraživanju često i pušači – što dodatno opterećuje krvne sudove.

“Čak i osobe koje u sedamdesetim godinama prestanu pušiti mogu osjetiti pozitivne promjene na zdravlje mozga i tijela”, zaključuje Keli.