Neurolog upozorio: Mnogi stariji od 50 godina i dalje primjenju ove navike koje oštećuju mozak
13.03.2026. | 19:00Kako starimo i ulazimo u 50. i 60. godine, svakodnevne navike mogu imati velik uticaj na zdravlje mozga.
Neurolog Rudolf E. Tanzi upozorava da neke rutine i navike mogu štetiti kognitivnim sposobnostima i povećati rizik od neurodegenerativnih bolesti.
Mnoge od tih navika s vremenom su postale društveno prihvaćene i smatraju se dijelom uobičajenog načina života. Upravo zato mnogi ne primjećuju njihov dugoročni učinak na mozak.
Prema Tanziju, ovo su navike koje mnogi stariji od 50 godina i dalje praktuju, a koje štete zdravlju mozga.
Rad duži od osam sati dnevno
Mnogi ljudi redovno rade duže od standardnih osam sati, što može povećati nivo stresa i iscrpljenosti. Dugotrajni pritisak i sjedilački način života mogu negativno uticati na kognitivno zdravlje.
Psiholog dr. Šerie Bourg Karter objašnjava:
“Izgaranje je stanje hroničnog stresa koje dovodi do iscrpljenosti, otuđenosti i osjećaja neučinkovitosti”.
Stručnjaci zato preporučuju redovne kratke pauze, kretanje i vrijeme provedeno na otvorenom, piše YourTango, prenosi Index.
Društvena povučenost
Redovni kontakt s drugim ljudima važan je za zdravlje mozga. Socijalna izolacija povećava psihosocijalni stres i povezuje se s većim rizikom od srčanih i neuroloških bolesti. Usamljenost je takođe povezana s većim rizikom od tjeskobe, depresije i smanjene kognitivne funkcije.
Dr. Tanzi naglašava važnost smislenih odnosa i redovne komunikacije s ljudima do kojih nam je stalo.
Previše vremena ispred ekrana
Mnogi veći dio dana provode ispred ekrana, a na isti način se često i opuštaju. Takva navika može narušiti san, koji je ključan za pravilno funkcionisanje mozga.
Čak i manjak sna može smanjiti fokus, budnost i koncentraciju.
Socijalni radnik Brok Hansen ističe da se “zdrava interakcija s prijateljima” isplati truda te da je druženje u stvarnom svijetu jedan od najjednostavnijih načina zaštite kognitivnog zdravlja.
Neprestano forsiranje i stalna žurba
Kultura stalne produktivnosti i jurnjave za uspjehom može dovesti do hroničnog stresa. Takav način života dodatno opterećuje organizam i može negativno uticati na zdravlje mozga.
Jedna je studija pokazala da kronični stres i povišen nivo kortizola povećavaju osjetljivost na Alchajmerovu bolest.
