Naviku koju mnogi smatraju bezazlenom nova studija dovodi u vezu sa jednim od najtežih karcinoma

02.03.2026. | 22:38

Rak rektuma je vrsta karcinoma koji počinje da se razvija u posljednjem dijelu debelog crijeva – rektumu. Često se razvija iz benignih izraslina – polipa, praćen simptomima poput krvi u stolici ili promjena u pražnjenju crijeva.

Nova studija, objavljena u časopisu Cancer, pokazala je vezu između konzumacije alkohola i povećanog rizika od kolorektalnog karcinoma. Istraživanje sada otkriva da veća konzumacija alkohola tokom života takođe ima veze sa većim rizikom, posebno za rak rektuma, i da prestanak konzumiranja alkohola može da smanji taj rizik.

Prekomjerno konzumiranje alkohola tokom odraslog doba dovodi se u vezu sa 91 odsto većim rizikom od kolorektalnog karcinoma
Kada su istraživači analizirali podatke o odraslima u SAD upisanim u ispitivanje Nacionalnog instituta za rak (NCI) za skrining raka prostate, pluća, kolorektalnog karcinoma i jajnika (PLCO) koji nisu imali karcinom na početku istraživanja, primijetili su da se 1.679 slučajeva kolorektalnog karcinoma dogodilo među 88.092 učesnika tokom 20 godina praćenja.

Trenutni konzumenti alkoholnih pića, sa prosječnim unosom alkohola tokom života od više od 14 pića nedjeljno (teški konzumenti alkohola) imali su 25 procenata veći rizik od razvoja kolorektalnog karcinoma i 95 procenata veći rizik od razvoja raka rektuma u poređenju sa lakim konzumentima alkohola, onima koji prosječno popiju jedno piće nedjeljno ili manje od toga. Kada se dalje razmatra konzistentnost u konzumiranju alkohola, prekomjerno pijenje tokom odraslog doba dovodi se u vezu sa 91 odsto većim rizikom od kolorektalnog karcinoma u poređenju sa konzistentnim pijenjem umjerenih količina alkohola.

Bivši alkoholičari imaju manji rizik da dobiju rak rektuma

Nasuprot tome, nisu primijećeni dokazi o povećanom riziku od kolorektalnog karcinoma među bivšim alkoholičarima. Takođe, bivši konzumenti alkohola imali su manje šanse za razvoj nekanceroznih kolorektalnih tumora ili adenoma (koji mogu da postanu kancerogeni) nego trenutni uživaoci u alkoholu, u prosjeku jedno piće nedjeljno ili manje, što pokazuje da prestanak konzumiranja alkohola može da smanji rizike kod pojedinaca.

Veza između konzumiranja alkohola i povećanih rizika primijećenih u ovoj i drugim studijama mogla bi da se objasni kancerogenima proizvedenim metabolizmom alkohola ili efektima alkohola na crijevne mikrobe. Potrebne su dodatne studije kako bi se testiralo da li su ovi mehanizmi uključeni, prenosi “eKlinika”.