Namirnice sa probiotskim dejstvom i šta utiče na disbalans crijevnih bakterija

11.12.2023. | 21:59

Nutricionista i dijetetičar Ana Todorović objašnjava za N1 šta je crijevna flora i kako probiotici utiču na naše zdravlje.

„Crijevna flora, poznata i kao mikrobiota, predstavlja kompleksnu zajednicu mikroorganizama koja naseljava naše crijevo. Ova mikrobiota sastoji se od različitih bakterija, gljivica, virusa i drugih mikroorganizama, koji zajedno čine bogat ekosistem unutar našeg digestivnog sistema. Ovaj mikrobiološki svet ima ključnu ulogu u održavanju našeg zdravlja i ravnoteže organizma“, objašnjava nutricionista i dijetetičar Ana Todorović i navodi da mikrobiota ima nekoliko ključnih funkcija:

Varenje i apsorpcija: Pomagače u razgradnji hrane, posebno vlakana, čime se stvaraju hranljive materije koje tijelo može apsorbovati.

Zaštita od patogena: Održavanje ravnoteže u crijevima pomaže u sprečavanju rasta štetnih bakterija koje mogu izazvati bolesti.

Imunološki odgovor: Učestvuje u regulisanju imunološkog sistema, igrajući ključnu ulogu u odgovoru organizma na infekcije.

Proizvodnja vitamina i drugih jedinjenja: Neke bakterije u crijevima proizvode određene vitamine i bioaktivne supstance koje su važne za zdravlje.

Prema riječima nutricioniste upotreba probiotika predstavlja jedan od načina da se održi i poboljša zdravlje crijevne flore.

„Probiotici su žive bakterije koje, kada se konzumiraju u odgovarajućim količinama, pružaju zdravstvene koristi domaćinu. Ovi mikroorganizmi doprinose obnavljanju i održavanju zdrave crijevne flore. Najčešće vrste bakterija koje se koriste kao probiotici su Lactobacillus i Bifidobacterium“, objašnjava sagovornica.

Zašto se koriste probiotici?

Obnavljanje crijevne flore nakon antibiotika: Antibiotici mogu narušiti ravnotežu crijevne flore, pa uzimanje probiotika može pomoći u obnavljanju populacije korisnih bakterija.

Smanjenje gastrointestinalnih smetnji: Probiotici se koriste za ublažavanje simptoma kao što su nadutost, proliv i iritabilni kolon.

Ojačavanje imunološkog sistema: Crevna flora igra ključnu ulogu u imunološkom odgovoru, pa probiotici mogu podržati zdrav imunološki sistem.

Promocija mentalnog zdravlja: Istraživanja sugerišu da crevna flora može uticati na mentalno zdravlje, a probiotici se istražuju kao podrška za smanjenje anksioznosti i depresije.

„Bakterije prisutne u našim crijevima dijelimo na probiotke – korisne i patogene – loše. Važno je hraniti dobre bakterije kako ne bi došlo do upalnih procesa u crijevima poput iritabilnog kolona, Kronove bolesti, a i do jednog od najčešćih karcinoma današnjice – kolorektalnog karcinoma (karcinom debelog crijeva). Osim navedenog, narušena crevna flora dovodi do malapsorpcije minerala i vitamina pa to može biti preduslov za nastanak anemije usljed neadekvatnog usvajanja gvožđa iz namirnica, osteoporoze usljed malaopsorpcije kalcijuma“, naglašava nutricionista.

Ona dodaje da faktori koji u velikoj mjeri utiču na disbalans crijevnih bakterija je prekomjerna konzumacija mesa, koje je tretirano antibioticima i voća i povrća koje se takođe tretira štetnim hemijskim agensima poput pesticida.

Koje namirnice imaju probiotsko dejstvo?

„Kada je ishrana u pitanju, namirnice koje imaju probiotsko dejstvo su uglavnom fermentisani proizvodi: kiselo mlijeko, kefir, probiotski jogurti, od povrća kiseli kupus, krastavčići, generalno sva zimnica ima probiotsli učinak“, objašnjava nutricionista Todorović.

Kako oporaviti narušenu crijevnu floru?

Prema riječima nutricionistkinje jedan od načina preventivnog djelovaja, ali i saniranja narušene crijevne flore je unos nerastvorljivih dijetetskih vlakana.

Ona imaju, kako kaže, prebiotsko dejstvo – stvaraju pogodno tlo za nastanak korisnih probiotskih bakterija koje štite našu crijevnu floru (bifidobakterije i laktobacili).

„Dijetalna vlakna (balastne materije) su nerastvorljiv ili djelimično svarljiv dio ugljenih hidrata. Biljna vlakna se nalaze u: leguminozama (sočivo, bob, pasulj, leblebije, boranija), ima ih u kruškama, kiviju, bananama, jezgrastom voću poput badema, oraha, lešnika. Integralne žitarice su najznačajniji izvor vlakana, ali i semenke poput semenki bundeve“, podseća nutricionista.

Zašto su vlakna značajna u ljudskoj ishrani?

– bubre u želucu povećavajući volumen obroka stvarajući osjećaj sitosti;
­- regulišu rad creva i brzinu apsopcije ugljenih hidrata i holesterola;

„Rastvorljiva vlakna efikasno smanjuju apsorpciju neutralnih masti (triglicerida) i holesterola, vezuju žučne kiseline i usporavaju apsorpciju šećera iz crijeva smanjujući rizik od nastanka dijabetesa tipa II. Rastvorljiva vlakna se nalaze u: avokadu, kruškama, pasulju, jabukama sa korom, pomorandžama, jagodama, ovsu, ječmu, brokoliju, karfiolu, psilijumu“, zaključuje nutricionista i dijeteticar Ana Todorović.