Može li vid da se popravi prirodnim putem? Šta zaista pomaže očima, a šta ne utiče na dioptriju

10.10.2026. | 20:03 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Kada slova na telefonu postanu sitna, a oči predveče umorne, mnogi traže način da „ojačaju vid“ hranom, vitaminima ili vježbama. Svakodnevne navike mogu da pomognu zdravlju očiju i ublaže neke tegobe, ali ne mogu da uklone dioptriju niti da zamijene pregled oftalmologa.

Najprije se poveća veličina slova na telefonu. Zatim se knjiga malo odmakne, a za čitanje deklaracije potraži jače svjetlo. Promjene vida često se primijete u sasvim običnim situacijama, pa se lako pripišu umoru, ekranima ili godinama.

Ipak, važno je razlikovati zamor i suvoću očiju od problema sa fokusiranjem i očnih bolesti. Nekome će pauze i prilagođavanje radnog prostora olakšati tegobe, dok su drugome potrebne odgovarajuće naočare ili liječenje. Zdrava ishrana i odmor ne ispravljaju kratkovidost, dalekovidost ili astigmatizam, a nema pouzdanih dokaza da vježbe za oči mogu da uklone ove refrakcione greške.

Zašto odmičemo knjigu i telefon da bismo bolje vidjeli

Potreba da se tekst odmakne od očiju, naročito poslije četrdesete godine, često je povezana sa prezbiopijom, odnosno slabljenjem sposobnosti oka da fokusira predmete na blizinu.

Sa starenjem očno sočivo postaje tvrđe i manje elastično, pa se teže prilagođava gledanju na blizinu. Zato čitanje sitnih slova postaje napornije, a mogu se javiti zamor očiju i glavobolja. Prezbiopija je dio starenja i može da postoji i kod ljudi koji ranije nisu nosili naočare.

Prezbiopija nije isto što i dalekovidost, iako oba stanja mogu otežavati gledanje na blizinu. Pregledom se utvrđuje šta je uzrok i koja korekcija odgovara pacijentu.

Jače osvjetljenje i krupnija slova mogu da olakšaju čitanje, posebno u početku, ali ne vraćaju sočivu izgubljenu elastičnost. Za jasniji vid često su potrebne naočare za čitanje, progresivna stakla ili odgovarajuća kontaktna sočiva.

Da li oba oka vide podjednako?

Ne nužno. Jedno oko može da ima drugačiju dioptriju od drugog, pa se razlikuje i jasnoća slike pri gledanju na blizinu ili daljinu. Razlika u refrakcionoj grešci između očiju naziva se anizometropija. Zato se na pregledu provjeravaju vid i potrebna korekcija za svako oko posebno.

Iako prezbiopija zahvata oba oka, zbog različite početne dioptrije teškoće pri čitanju ne moraju biti podjednako izražene. Gotove naočare za čitanje imaju istu jačinu oba stakla, pa ne odgovaraju potpuno osobama kojima je potrebna različita korekcija ili koje imaju astigmatizam.

Slabiji vid na jednom oku ne treba automatski pripisati dioptriji. Ako se razlika pojavila naglo ili je jedno oko iznenada počelo znatno slabije da vidi, potrebna je hitna procjena, prenosi “eKlinika“.

Pauze od ekrana mogu da odmore oči, ali ne uklanjaju dioptriju

Dugotrajno gledanje u ekran može da bude praćeno peckanjem, osjećajem suvoće, zamorom, glavoboljom ili povremenim zamućenjem vida. Dok se koncentrišemo na ekran, često rjeđe trepćemo, što doprinosi suvoći površine oka.

Jednostavan podsjetnik za pauze je pravilo 20–20–20: približno svakih 20 minuta pogledati najmanje 20 sekundi u predmet udaljen oko šest metara. To je praktična preporuka za prekid neprekidnog rada na blizinu, a ne metoda za smanjenje dioptrije.

Pomažu i češće treptanje, veća slova, smanjenje odsjaja i položaj monitora malo ispod nivoa očiju. Ekran ne treba da bude veoma blizu lica, a osvjetljenje prostorije treba prilagoditi tako da gledanje bude prijatno.

Ako zamućenje, glavobolja ili nelagodnost traju uprkos pauzama, potreban je pregled. Uzrok može biti suvo oko, neodgovarajuća korekcija vida ili drugi problem koji se ne može prepoznati samo na osnovu simptoma.

Šta ishrana može da pruži očima i zašto suplementi nisu za svakoga

Raznovrsna ishrana doprinosi očuvanju zdravlja očiju. Zeleno lisnato povrće, poput spanaća i kelja, kao i riba, dio su preporuka američkog Nacionalnog instituta za oči. Fizička aktivnost i kontrola dijabetesa i krvnog pritiska takođe su važni, jer opšte zdravstveno stanje utiče i na vid.

Nijedna namirnica, međutim, ne može da „izbriše“ dioptriju. To što neko poslije promjene ishrane osjeća manji zamor ne dokazuje da mu se promijenila refrakciona greška oka.

Postoje suplementi čija je korist potvrđena za određena očna oboljenja. Istraživanja AREDS i AREDS2 pokazala su da posebno definisane kombinacije vitamina i minerala mogu da smanje rizik od napredovanja starosne degeneracije makule kod određenih pacijenata, naročito u srednjem stadijumu bolesti.

To nije preporuka da svi uzimaju „vitamine za vid“. Ovi preparati ne smanjuju dioptriju, a o njihovoj primjeni odlučuje se prema dijagnozi i nalazu oftalmologa. Visoke doze mogu imati neželjena dejstva i interakcije sa lijekovima. Starije formule sa beta-karotenom povećavaju rizik od raka pluća kod pušača i bivših pušača.

Za svakodnevnu zaštitu važne su i sunčane naočare koje blokiraju 99 do 100 odsto UVA i UVB zračenja, odnosno imaju oznaku UV400. Tamna boja stakala sama po sebi nije dokaz odgovarajuće zaštite. Prestanak pušenja takođe je važan, jer pušenje povećava rizik od katarakte i degeneracije makule.

Kada promjena vida zahtijeva pregled oftalmologa

Postepeno otežano čitanje, učestalo zamućenje ili zamor razlog su da se zakaže pregled. Ne treba pretpostaviti da je svaka promjena „samo od godina“. Neke očne bolesti u početku nemaju jasne simptome, pa se učestalost kontrola određuje prema uzrastu, zdravstvenom stanju i porodičnoj istoriji.

Naglo slabljenje ili gubitak vida zahtijeva hitnu procjenu. Odmah se treba javiti oftalmologu ili hitnoj službi i ako se iznenada pojavi mnogo novih „mušica“, bljeskovi svjetlosti ili tamna sjenka nalik zavjesi u vidnom polju. Takvi simptomi mogu ukazivati na rascep ili odvajanje mrežnjače, kada pravovremeno liječenje može da sačuva vid.

Briga o očima počinje dobrim navikama, ali i prepoznavanjem trenutka kada one nisu dovoljne. Odgovarajuće naočare, pregled i pravovremeno liječenje pomažu da čitanje, rad i svakodnevne aktivnosti budu jasniji i prijatniji.