Majčino mlijeko je kao prirodni štit od bakterija. Utvrđeno da smanjuje otpornost na antibiotike kod beba

08.09.2026. | 23:17 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Studija koju je sproveo Spain's National Research Council (CSIC) otkriva da određene komponente majčinog mlijeka imaju veze sa manjim brojem gena otpornosti na antibiotike u crijevnoj mikrobioti beba. Naučnici su utvrdili da majčino mlijeko može da obezbijedi bebama novu zdravstvenu korist – da pomogne u ograničavanju prisustva gena otpornosti na antibiotike u njihovim crijevima. To je zaključak međunarodne studije koju je vodio CSIC, a koja je ispitala kako određene komponente ljudskog mlijeka utiču na bakterije koje kolonizuju crijeva tokom prvih mjeseci života.

Kako oligosaharidi štite dječija crijeva?

Studija, objavljena u časopisu Cell Reports Medicine, otkriva da isključivo dojenje tokom prvih mjeseci života ne samo da pruža optimalnu ishranu već aktivno pomaže u ograničavanju prisustva gena otpornosti na antibiotike u crijevima novorođenčadi.

Ključnu ulogu u ovom procesu igraju oligosaharidi ljudskog mlijeka (HMO) – složeni molekuli koje beba ne vari direktno, već oni služe kao hrana korisnim bakterijama u crijevima.

– HMO djeluju kao ekološki modulatori crijevne mikrobiote – podstiču rast dobrih mikroorganizama i istovremeno ograničavaju širenje bakterija koje nose specifične gene otpornosti na antibiotike. Promovisanje dojenja predstavlja izuzetno efikasnu strategiju tokom ove kritične faze razvoja – naglašava M. Carmen Collado, istraživač iz Institute of Agrochemistry and Food Technology (IATA).

Vaginalni porođaj i dojenje su dobitna kombinacija

Pored načina ishrane, istraživači ističu da i način porođaja igra ključnu ulogu u formiranju dječijeg „rezistoma“ – kolekcije gena otpornosti na antibiotike u crijevnim bakterijama.

Istraživači su pronašli razlike u raznolikosti ovih gena između beba rođenih carskim rezom i onih rođenih vaginalnim porođajem, dok je isključivo dojenje dovedeno u vezu sa manjim brojem i raznolikošću gena otpornosti.

– Prvi mjeseci života predstavljaju kritičan period u kojem se uspostavlja crijevna mikrobiota i u kojem različiti faktori okoline, poput načina porođaja ili hranjenja, mogu da ostave trajan trag – objašnjava Anna Samarra, istraživač sa IATA-CSIC i University of California.

Istraživači ističu da:

– beba formira različit profil gena otpornosti u zavisnosti od toga da li je rođena vaginalno ili carskim rezom

– bez obzira na način porođaja, dojenje je dosljedno u vezi sa znatno manjim brojem i manjom raznolikošću opasnih gena otpornosti.

Kako bi došli do ovih zaključaka, istraživači su analizirali uzorke fecesa od 57 jednomjesečnih beba u Valensiji, zajedno sa uzorcima mlijeka od njihovih majki. Rezultati su kasnije potvrđeni podacima od još 199 dojenih beba u Holandiji.

Stručnjaci zaključuju da prvi mjeseci života predstavljaju ključan trenutak u kom se uspostavlja dugoročno zdravlje mikrobiote, gdje majčino mlijeko pruža nezamjenljivu zaštitu od potencijalno opasnih bakterija otpornih na lijekove.