Loše vijesti! Zatvaranje u epidemiji korone može uticati na zdravlje već nakon dvije sedmice

U trenutku dok sve više zemalja uvodi snažne mjere ograničenja kako bi se izborile s drugim valom epidemije korona virusa ljudi su suočeni s ozbiljnim rizicima smanjenih fizičkih aktivnosti, posebno starije osobe pa stvaranje plana fizičkih aktivnosti može očuvati zdravlje.

Naučnici sa sveučilišta McMaster pokazali su da se uz manje od 1.500 koraka dnevno – što odgovara aktivnostima ljudi kad je proglašeno zatvaranje zbog pandemije, za samo dvije sedmice kod starijih osoba smanjuje osjetljivost na inzulin i do trećine.

Isti period neaktivnosti rezultirao je kod osoba starijih od 65 godina gubitak i do četiri odsto mišićne mase nogu.

Jednom kad starija osoba izgubi na mišićnoj masi teško to nadoknadi, čak i kad se vrati normalnim dnevnim aktivnostima. Starije osobe nemaju sposobnost oporavka poput mlađih.  Dok je većina ljudi svjesna koristi od fizičkih aktivnosti – jačanje tonusa mišića i njihove snage, bolja kvaliteta života i manji rizik od smrti, manje su svjesni koliko štetna može biti smanjena aktivnost.

Gubitak mišića i snage sa starenjem poznat je mnogima, no manje je poznato da neaktivnost to snažno pojačava.

Fizička neaktivnost može biti stvar više sile poput preloma ruke ili noge ili teške bolesti, no smanjena fizička aktivnost kao rezultat svjesnog dugotrajnog životnog izbora sa sobom nosi višestruke negativne posljedice po zdravlje.

Otpornost na inzulin, smanjena mišićna masa, povećano masno tkivo i slaba kvaliteta sna neke su od posljedica neaktivnosti.  Fizička neaktivnost takođe pridonosi lošem mentalnom zdravlju i socijalnoj izolaciji koja može biti posebno problematična kod starijih osoba.

Stručnjaci ističu da su koraci koji se mogu poduzeti prema jačanju mišića i zdravlja vježbanje uz otpor, odnosno dodatno opterećenje, te unos bjelančevina prehranom.

U kućnim uslovima, kad se uvedu mjere zatvaranja zbog pandemije, takve vježbe mogu biti hodanje uz stepenice ili vježbanje s elastičnim trakama, a dodavanje šetnje, vožnje biciklom ili vježbanja poput joge ili pilatesa značajno će pomoći fizičkom i mentalnom zdravlju, kaže James McKendry sa sveučilišta McMaster.

Uz to su presudni za zdravlje i zdrava hrana i izbjegavanje prejedanja, a posebno je važna hrana koja sadrži proteine jer daje ‘građevni materijal’ za mišiće. Starije osobe trebale bi unositi 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno, napominju naučnici, prenosi Avaz.

Ostavite komentar: