Lijekovi za mršavljenje nisu dovoljni sami po sebi: Nove preporuke za bezbjednije liječenje gojaznosti

17.07.2026. | 21:56 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Lijekovi za mršavljenje iz grupe GLP-1 agonista i srodnih terapija posljednjih godina značajno su promijenili pristup liječenju gojaznosti. Mnogima su prvi put omogućili da izgube veliki broj kilograma. Ipak, vodeći evropski stručnjaci upozoravaju da uspjeh terapije ne zavisi samo od lijeka.

Bez pravilne ishrane, redovne fizičke aktivnosti i stručnog praćenja može doći do gubitka mišićne mase, nedostatka vitamina i minerala, ali i psiholoških problema koje mnogi ne očekuju.

U zajedničkom dokumentu objavljenom u časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology, Evropsko udruženje za proučavanje gojaznosti (EASO), Evropska federacija udruženja dijetetičara (EFAD) i Evropska koalicija osoba koje žive sa gojaznošću (ECPO) prvi put su predstavili zajedničke preporuke za bezbjednu primjenu ovih lijekova.

Lijek smanjuje apetit, ali organizmu su i dalje potrebne hranljive materije

GLP-1 lijekovi djeluju tako što smanjuju osjećaj gladi i usporavaju pražnjenje želuca, zbog čega ljudi jedu manje i lakše gube tjelesnu masu. Međutim, upravo zbog manjeg unosa hrane postoji rizik da organizam ne dobije dovoljno proteina, vitamina, minerala i drugih važnih hranljivih materija.

Stručnjaci naglašavaju da bi osobe koje koriste ove lijekove trebalo redovno da sarađuju sa dijetetičarom, koji može prilagoditi ishranu i pomoći u sprečavanju nutritivnih nedostataka, ali i ublažiti česte tegobe poput mučnine, povraćanja ili zatvora.

Nije cilj izgubiti samo kilograme, već prije svega masno tkivo

Jedna od ključnih poruka novog dokumenta jeste da vaga ne pokazuje kompletnu sliku. Dosadašnja istraživanja pokazuju da između četvrtine i gotovo trećine izgubljene tjelesne mase tokom terapije otpada na nemasnu masu, prvenstveno mišiće. To može predstavljati poseban problem kod starijih osoba, koje prirodno imaju manje mišićnog tkiva.

Zbog toga stručnjaci preporučuju da cilj liječenja ne bude samo smanjenje broja kilograma, već i očuvanje mišićne mase. Kada god je moguće, trebalo bi pratiti sastav tijela, a ne samo indeks tjelesne mase (BMI) ili broj na vagi.

Vježbe snage postaju dio terapije

Nove preporuke posebno ističu značaj fizičke aktivnosti, naročito vježbi snage. Aerobne aktivnosti, poput hodanja ili vožnje bicikla, doprinose potrošnji energije i zdravlju srca, ali upravo trening sa opterećenjem pomaže da se sačuva mišićna masa tokom mršavljenja.

Uz dovoljan unos proteina, ova kombinacija može značajno smanjiti neželjeni gubitak mišića.

Mršavljenje utiče i na psihu

Autori upozoravaju da veliki gubitak tjelesne težine ne donosi samo fizičke promjene. Kod pojedinih ljudi može uticati i na sliku o sebi, samopouzdanje i emocionalno stanje.

Iako mnogi tokom terapije prijavljuju bolje raspoloženje i kvalitet života, osobe koje su ranije imale anksioznost, depresiju ili poremećaje ishrane trebalo bi pažljivo pratiti. Stručnjaci preporučuju da se psihološka procjena obavi prije početka liječenja, kao i da se obrati pažnja na eventualne probleme sa alkoholom ili drugim oblicima zavisnosti.

Gojaznost zahtijeva dugoročno liječenje

Evropski stručnjaci podsjećaju da gojaznost nije pitanje slabe volje, već hronična bolest koja zahtijeva dugoročan i sveobuhvatan pristup. Zato lijekovi ne bi trebalo da budu jedina terapija. Najbolji rezultati postižu se kada se kombinuju sa pravilnom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću, promjenom životnih navika i kontinuiranom podrškom zdravstvenih radnika.

Autori ističu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjelo kako ovi lijekovi dugoročno utiču na mišiće, kosti, nutritivni status i mentalno zdravlje, ali i kako terapiju učiniti što bezbjednijom i efikasnijom za različite grupe pacijenata, prenosi “eKlinika“.

Poruka novog evropskog konsenzusa je jasna: savremeni lijekovi predstavljaju veliki napredak u liječenju gojaznosti, ali najbolje rezultate daju kada su dio sveobuhvatnog plana liječenja, a ne jedino rješenje.