Kardiolozi upozoravaju roditelje: Ove greške tokom ljetovanja dovode do smrtnog ishoda

25.06.2026. | 12:03

Kardiolog dr Petar Otašević je upozorio da ekstremne vrućine, dehidratacija i nagli ulazak u hladnu vodu mogu izazvati ozbiljan stres za kardiovaskularni sistem. Posebno su ugroženi stariji, hronični bolesnici, ali i mlađe osobe, zbog čega stručnjaci apeluju na oprez, postepeno rashlađivanje i adekvatnu hidrataciju.

Britansku javnost potresla je vijest da je beba mlađa od godinu dana doživjela srčani udar u bazenu, dok istraga treba da utvrdi sve okolnosti tragedije, uključujući i mogući uticaj ekstremnog toplotnog talasa koji ovih dana donosi temperature blizu 40 stepeni i dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem.

Šta je zapravo najopasnije za srce, i kako ga sačuvati, za emisiju “Redakcija”, govorio je dr Petar Otašević, kardiolog.

– Kada su visoke temperature u pitanju, najveći problem je dehidratacija, odnosno gubitak tečnosti iz organizma. Posebno su ugrožene starije osobe i mala djeca, jer njihovi mehanizmi za regulaciju tjelesne temperature nisu dovoljno razvijeni. Zbog toga je glavni savjet da se unosi što više tečnosti, prije svega vode. Važno je piti vodu i kada nismo žedni, imati je uvijek pri ruci i unositi minimum litar i po do dva litra dnevno. To je najbolja prevencija – rekao je Otašević.

Poseban oprez za hronične pacijente

Kako je upozorio, osobe sa hroničnim kardiovaskularnim oboljenjima tokom visokih temperatura zahtijevaju dodatni oprez i obaveznu konsultaciju sa ljekarom zbog mogućih promjena u terapiji i reakciji organizma.

– Osobe sa hroničnim bolestima, naročito kardiovaskularnim, takođe su u povećanom riziku. Njima se savjetuje da se unaprijed konsultuju sa svojim ljekarom o eventualnoj korekciji terapije tokom visokih temperatura. Na primjer, kod pacijenata sa povišenim pritiskom može doći do njegovog pada zbog širenja krvnih sudova, ali terapiju nikako ne treba mijenjati na svoju ruku – kaže on.

Dalje kako je kardiolog dodao, nagla promjena temperature prilikom ulaska u hladnu vodu nakon izlaganja velikim vrućinama može ozbiljno opteretiti kardiovaskularni sistem i u najtežim slučajevima dovesti do smrtnog ishoda, zbog čega je neophodan postepen ulazak u vodu.

– Nažalost, temperaturna razlika može dovesti i do smrtnog ishoda. Kada su spoljašnje temperature i do 35 stepeni u hladu, a na suncu i znatno više, tijelo je već pod velikim opterećenjem. Kada se uđe u vodu koja je znatno hladnija, dolazi do naglog grčenja krvnih sudova, ubrzanog rada srca i skoka krvnog pritiska. To može dovesti do infarkta miokarda, pa čak i kardiovaskularne smrti. Svake godine, nažalost, bilježe se slučajevi iznenadnih smrti prilikom ulaska u vodu. Zato je prevencija jasna – u vodu treba ulaziti postepeno, kako bi se organizam navikao na promjenu temperature – istakao je kardiolog.

– Starije osobe jesu ugroženije zbog slabije regulacije organizma, ali to ne znači da su mladi bez rizika. Mjere opreza važe za sve. Preporuka je izbjegavanje izlaska u najtoplijem dijelu dana, dovoljan unos tečnosti, nošenje zaštite poput šešira ili kačketa i postepeno rashlađivanje tijela. Uz poštovanje ovih savjeta, rizik se može značajno smanjiti – za emisiju “Redakcija”, zaključio je Otašević.