Kako da se zaštitimo od hronične upale: Reumatolog otkriva najčešću tegobu na koju se žale pacijenti

15.05.2026. | 22:07

Hronična upala je, kako se veruje, osnova mnogih ozbiljnih bolesti, od kardiovaskularnih do demencije i depresije. Stručnjaci objašnjavaju da je upala odgovor tijela na neko oštećenje ili opasnost. To je čitav proces tokom kojeg se naš imuni sistem bori protiv štetnih uticaja, kažu ljekari, ali i dodaju da nije svaka upala u istoj mjeri loša.

Upala kao instinktivna reakcija

Dr Tamiko Kacumoto, vanredna profesorka na odjeljenju za imunologiju i reumatologiju Univerziteta Stenford, naglašava da upala sama po sebi nije nešto unaprijed loše. Akutna upala je odgovor tijela na infekciju. Ona je kratkoročna, korisna i apsolutno neophodna za naše zdravlje.

Akutna upala je „instinktivna reakcija“ koja pokreće veoma snažnu aktivaciju imunog sistema. Bez ove upale ne bismo preživjeli, ona nas održava u životu – kaže dr Kacumoto.

Na šta se najviše žale pacijenti?

Međutim, problem je često „suptilnija“ hronična upala.

Hronična upala često prođe ispod radara, nekada nismo ni svjesni šta se dešava. Hronična upala se ispoljava na razne načine, ali najčešća tegoba na koju se pacijenti žale jeste umor – precizira dr Kacumoto.

Hronična upala je dugotrajna i posljedica je uticaja životne sredine i načina ishrane. Ova upala je podmukla i odgovorna za mnoga oboljenja sa kojima se suočavaju žitelji savremenog svijeta.

Nije toliko očigledna. Nije kao kada imate grip. Pojedine osobe razvijaju hroničan, stalno prisutan nizak nivo upale koji može dovesti do razvoja mnogih bolesti – objašnjava dr Kacumoto. Sve, od Alchajmerove bolesti do srčanih oboljenja i depresije, može da bude posljedica hronične upale, dodaje Kacumoto.

Autoimune bolesti i hronična upala

Pri višim nivoima hronične upale javljaju se autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa i lupusa. Ogroman broj bolesti, možda čak oko 80 odsto, posljedica je hronične upale, smatra dr Kacumoto.

Kacumoto dodaje da vjeruje da je tih 80 odsto bolesti izazvanih upalom uzrokovano i načinom života na koji možemo donekle da utičemo.

Ne možemo kontrolisati sve čemu smo izloženi, ali moguće je da više vodimo računa o načinu života koji može da djeluje kao zaštitni faktor kada je u pitanju upala – rekla je doktorka.

Šta možemo da uradimo?

Prema Kacumoto, prva stvar koju treba da uradimo kako bismo spriječili štetnu upalu jeste da obezbijedimo zdrav mikrobiom crijeva.

Ispostavlja se da se vjerovatno oko 70 odsto našeg imunog sistema nalazi u crijevima – rekla je. Kako bismo imali jak i zdrav crijevni mikrobiom, moramo da unosimo dovoljne količine vlakana kojih ima u biljnoj hrani. Biljke su nam potrebne kako bismo obezbijedili zdravu hranu za crijeva i stvorili raznovrsnu zajednicu mikroorganizama bitnu za takozvanu imunološku ravnotežu – objašnjava dr Kacumoto.

Kacumoto je napomenula da 95 odsto osoba u savremenom svijetu ne unosi dovoljno vlakana, kojih ima u velikoj mjeri u svježem povrću, mahunarkama, voću, začinskim biljkama i orašastim plodovima.

Mikroorganizmi u crijevima fermentišu vlakna i grade molekule koji se nazivaju kratkolančane masne kiseline. One su veoma važne za dobru kontrolu imunog sistema – naglašava dr Kacumoto, prenosi “eKlinika”.

Umjerenost je najbolji pristup

Doktorka savjetuje da se uzdržavamo od konzumacije ultra-prerađene hrane, koja može da naškodi mikrobiomu, ali i priznaje da je umjerenost najbolji pristup.

Važno je da se fokusiramo na cjelovite biljne namirnice koliko god je moguće. Nikada, ipak, ne povlačim stroge granice. Mislim da to nije korisno… Ne demonizujemo ništa. Da, svi ćemo ponekad uzeti neku ultra-prerađenu namirnicu i to je u redu. Suština je da pokušamo da održimo zdravlje crijeva tako što ćemo koristiti raznovrsnu biljnu hranu. Povremeno su u redu i proizvodi životinjskog porijekla. Ali želim da naglasim da su biljke ključne. One djeluju protivupalno i mnogo je dokaza koji ukazuju na važnost biljaka za zdravlje i dugovječnost – podvlači dr Kacumoto.