Kada se bolest vidi: Mogu li natečeni kapci ili zamagljen vid da budu posljedice loše funkcije bubrega

07.05.2026. | 21:56

Bubrežne bolesti i probleme sa očima rijetko kada dovodimo u bilo kakvu vezu, iako su svi ljudski organi, kada dobro funkcionišu, jedna cjelina koja se zove zdravlje. Poremećaj funkcije bubrega može direktno da utiče na krvne sudove i zdravlje oka, napominju stručnjaci. Očne bolesti i problemi mogu da budu direktna posljedica loše funkcije bubrega, ali i pratećih stanja poput dijabetesa i terapije hronične bolesti bubrega.

Kakva je veza između bolesti bubrega i problema sa očima?

Stručnjaci napominju da bolest bubrega može na više načina da ugrozi oči, na primjer oštećenjem sitnih krvnih sudova u oba oka. Na zdravlje očiju utiču i dijabetes i visok krvni pritisak, oksidativni stres, upala koja oštećuje krvne sudove, uremija (povišen nivo otpadnih materija u krvi), anemija (smanjen broj crvenih krvnih zrnaca), kao i poremećaji vitamina i minerala.

Određene terapije za liječenje bubrega takođe utiču na oči. Dijaliza može da izazove promjene u tečnostima i pritisku, dok upotreba steroida povećava rizik od katarakte i glaukoma, tvrde stručnjaci (MyKidneyDiseaseTeam).

Vremenom ova oštećenja mogu dovesti do različitih problema sa očima, kao što su:

-retinopatija – oštećenje mrežnjače
-glaukom – stanje koje može dovesti do gubitka vida zbog povišenog očnog pritiska
-starosna degeneracija makule – oštećenje centralnog dijela mrežnjače
-katarakta – zamućenje sočiva oka

Otečenost oko očiju

Otečeni očni kapci i podočnjaci često se povezuju sa bolestima bubrega. Otok oko očiju može biti posljedica zadržavanja tečnosti u organizmu, koja se nakuplja i stvara izgled „kesica“.

Edem (zadržavanje tečnosti) kod bolesti bubrega često izaziva i oticanje šaka, stopala i potkoljenica, ali se tečnost može skupljati i oko očiju. Kada bubrezi ne funkcionišu dobro, dolazi do gubitka proteina putem urina (proteinurija). Zbog manjka proteina u tijelu, tečnost se lakše zadržava oko očiju, što dovodi do uporne natečenosti.

Kako ublažiti otečenost i kesice ispod očiju?

Ne postoji specifična terapija, ali hladne obloge mogu privremeno da smanje otok. Takođe pomaže rješavanje drugih mogućih uzroka, poput nedostatka sna ili alergija, kao i kontrola osnovne bolesti bubrega.

Zamagljen vid

Zamagljen vid obično se razvija postepeno. Može biti posljedica retinopatije, degeneracije makule, glaukoma ili katarakte. Kod osoba sa dijabetesom često se javlja dijabetička retinopatija, stanje u kojem povišen šećer u krvi oštećuje krvne sudove mrežnjače. U težim slučajevima može doći do odvajanja mrežnjače (ablacija mrežnjače), što zahtijeva hirurško liječenje.

Kod glaukoma uzrok je povišen pritisak na očni živac, dok kod katarakte dolazi do zamućenja sočiva.

Kako ublažiti simptome zamagljenog, nejasnog vida?

Liječenje osnovnog uzroka može da poboljša vid. Naglo zamagljenje vida može da bude znak visokog krvnog pritiska.

U slučaju pojave upornih tamnih tačaka ili linija u vidnom polju, bljeskova svjetlosti ili gubitka perifernog vida, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć.

Suve i nadražene oči

Oči mogu da budu suve i crvene zbog smanjene produkcije suza i promjena u njihovom sastavu. Kod bolesti bubrega može doći do nakupljanja kalcijuma i fosfata u krvi, koji se talože u očima i izazivaju iritaciju.

Kako ublažiti suvoću?

Vještačke suze mogu pomoći u hidrataciji oka. Kontrola nivoa kalcijuma i fosfata takođe je važna.

Promjene u percepciji boja

Boje mogu da izgledaju bljeđe ili drugačije nego ranije, posebno kod degeneracije makule ili katarakte.

Kako se prilagoditi?

Jače osvjetljenje i bolja organizacija mogu pomoći. Liječenje osnovnog uzroka može da poboljša percepciju boja.

Gubitak vida

Gubitak vida obično je postepen, a posljedice mogu biti trajne. U težim slučajevima može doći i do sljepila. Retinopatija, degeneracija makule i glaukom mogu trajno da oštete vid.

Kako da spriječimo pogoršanje?

Redovne kontrole omogućavaju rano otkrivanje problema i sprečavanje težih posljedica. Osobe sa slabijim vidom mogu da koriste jače osvjetljenje i uvećavajuća pomagala.

U slučaju hronične bolesti bubrega, važno je redovno kontrolisati i zdravlje očiju. Oftalmolog može na vrijeme da otkrije promjene, a saradnja sa nefrologom i drugim ljekarima pomaže u kontroli faktora rizika poput visokog krvnog pritiska i dijabetesa. Dobra kontrola bolesti bubrega može značajno da pomogne u očuvanju vida.