Iscrpljujuća navika koja može imati ozbiljne posljedice, prepoznajte je na vrijeme

25.10.2025. | 09:44

Iako je lijepo reći „da“ ljudima oko nas, zanemarivanje sopstvenih potreba može imati negativne posljedice tokom vremena.

Ugađanje drugima može uzeti ozbiljan emocionalni danak, posebno tokom proslava i porodičnih okupljanja. Časopis Hello! nudi stručne savjete o tome šta je zapravo sindrom udovoljavanja i kako se riješiti ove iscrpljujuće navike.

Kada često kažemo „da“, drugi nas doživljavaju kao pozitivne ljude koji stavljaju svoje prijatelje na prvo mjesto. U našim zauzetim životima gdje balansiramo posao, prijateljstva, veze, a ponekad i roditeljstvo, mnogi osjećaju pritisak da preuzmu sve više i više odgovornosti od drugih, prenosi Net.hr.

Negativne posljedice zanemarivanja sebe

Međutim, u nekom trenutku to može postati previše. Iako mnogi ljudi s najboljim namjerama postaju takozvani „ugađači ljudi“, za neke ova potreba može biti i odgovor na prošle traume. Iako je lijepo reći „da“ ljudima oko nas, stalno zanemarivanje sopstvenih potreba tokom vremena ima negativne posljedice.

Stalno davanje prioriteta potrebama drugih ne znači nužno da ste bolji prijatelj, partner ili roditelj. Iskušenje da ignorišete sopstvena osjećanja značajno se povećava tokom proslava, porodičnih okupljanja i praznika.

Dva stručnjaka, Liza Mekfarland, trenerka za veze i životni stil sa sedam godina iskustva, i dr Majkl Svift, psiholog sa više od decenije iskustva, objašnjavaju zašto neki ljudi razvijaju ovu naviku i kako uspostaviti čvrste, ali pravedne granice.

Šta je tačno sindrom udovoljavanja?

Dr Majkl Svift objašnjava da je udovoljavanje poriv da se udobnost ili odobravanje drugih stave ispred sopstvenih potreba.

„U svojoj suštini, to je strategija za održavanje harmonije i povezanosti, nešto što svi cijenimo kao društvena bića“, dodaje ona.

Kako navodi, to se kod nekih razvija rano u životu kao način da se izbjegne sukob ili potraži prihvatanje, i može se nastaviti u odraslom dobu, čak i kada počne da nanosi štetu.

U umjerenim količinama, ljubaznost i fleksibilnost su zdrave, ali problem nastaje kada dolaze na štetu našeg blagostanja.

Stavljanje drugih na prvo mjesto na štetu sopstvenog zdravlja može imati razarajući emocionalni uticaj.

„Stalno pristajanje na sve može nas tiho iscrpiti. Može nas učiniti ogorčenima, necenjenima ili nevidljivima – kao da glumimo svoje živote umjesto da učestvujemo u njima“, objašnjava psiholog.

Kako kaže, vremenom se ovo može pretvoriti u iscrpljenost ili čak pregorijevanje.

„Emocionalni napor nastaje iz unutrašnjeg sukoba između želje da budemo voljeni i potrebe za odmorom, ravnotežom i autentičnošću“, kaže on.

Da li ste osoba koja voli da ugađa ljudima – kako prepoznati znakove?

Možda ne znate razliku između kompromisa i hroničnog samozadovoljstva, ali dr Majkl objašnjava kako prepoznati znakove.

„Možda ćete primijetiti da se često izvinjavate, previše objašnjavate svoje odluke ili premotavate razgovore u glavi, pitajući se da li ste nekoga uznemirili“, kaže on.

Kako navodi, ovo su znakovi da više kontrolišete tuđe emocije nego svoje. „Svest je moćna: kada počnete da primjećujete potrebu da udovoljite, možete da stanete i zapitate se: ‘Da li kažem da zato što želim ili zato što se plašim da kažem ne?’ To jednostavno razmišljanje stvara prostor za izbor umjesto za naviku“, istakao je.

Savjeti za prekidanje ciklusa udovoljavanja

Liza nudi nekoliko praktičnih savjeta za prekidanje ciklusa poslušnosti.

„Ključno je stvoriti prostor, pauzu između zahtjeva i vašeg odgovora. Taj trenutak vam daje vremena da provjerite kako se osjećate prije nego što automatski pristanete“, kaže ona, nudeći primjer:

„To možete učiniti tako što ćete reći nešto poput: ‘Mogu li samo da provjerim taj datum?’ ili ‘Čini mi se da imam nešto planirano za tu sedmicu, mogu li da provjerim i da vam se javim?’ Ova mala odlaganja vam kupuju vrijeme da razmislite: ‘Da li zaista želim da uradim ovo? Da li sam spremna da uradim ovo?’“

„Ako je odgovor ‘da’, to je odlično, jer djelujete iz autentičnosti, a ne iz obaveze“, dodaje ona. „Ali ako je ‘ne’, sasvim je u redu reći: ‘Hvala vam puno što ste mislili na mene, ali ovaj put mi ne odgovara’. To nije sebično, to je samopoštovanje. Ljudi zapravo pozitivno reaguju na jasnoću i iskrenost.“

Nadograđujući ideju odbacivanja, dr Majkl preporučuje da budete topli, koncizni i jasni u svom pristupu.

„Ne morate se previše izvinjavati. Samopouzdanje dolazi iz saznanja da granice ne odbijaju ljude, već omogućavaju da se u odnosima osjećaju sigurno i s obostranim poštovanjem“, kaže on.

Praznici su posebno izazovni

Praznična sezona može biti „savršena oluja“ za udovoljavanje, a Liza objašnjava i zašto.

„Zauzetiji smo, okruženi porodičnim očekivanjima, društvenim zahtjevima i kulturnim pritiskom da udovoljimo svima oko nas. Reći ‘da’ u trenutku može izgledati lakše nego nositi se s krivicom ili potencijalnim razočaranjem“, kaže ona.

Ona se prisjetila jedne situacije.

„Jednom su me zamolili da ispečem 50 kolačića s čokoladnim mrvicama za božićni market. Rekla sam: ‘Naravno!’ bez oklijevanja, iako nisam imala vremena. Moja prijateljica pored mene je jednostavno rekla: ‘Previše sam zauzeta da pečem, ali mogu da doniram deset evra.’ Bila sam zapanjena. Bila je ljubazna, jasna i iskrena, i svi su je poštovali zbog toga“, sjeća se Liza.

Kako kaže, to iskustvo ju je naučilo da postavljanje granica ne čini nju teškom osobom, već autentičnom. Zato ovog Božića, stanite prije nego što pristanete na bilo šta. Zapitajte se da li će vam to donijeti radost ili samo iscrpljenost. Ako je ovo drugo, dozvolite sebi da ljubazno odbijete s iskrenošću i poštovanjem.

„Briga o sebi nije sebičnost, već nužnost“, tvrdi dr Majkl i dodaje da „kada se odmarate, postavljate granice ili štitite svoju energiju, održavate verziju sebe koju drugi najviše cijene. Često podsjećam klijente da krivica nije dokaz da radite nešto pogrešno; to je samo znak da prekidate stari obrazac.“

Vremenom, davanje prioriteta sebi postaje manje isključivanje drugih, a više postizanje ravnoteže.