Ima veliki potencijal: Šta kafa može značiti za mozak?

05.11.2026. | 22:04 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Umjereno konzumiranje kafe sa kofeinom moglo bi biti povezano sa povoljnijim kognitivnim zdravljem i manjim rizikom od demencije, pokazuje veliko istraživanje objavljeno 2026. godine.

Studija je obuhvatila više od 131.000 ljudi, a najizraženija povezanost sa povoljnim rezultatima zabilježena je kod konzumiranja približno dvije do tri šolje dnevno.

Ipak, istraživanje ne dokazuje da kafa sprečava demenciju ili Alchajmerovu bolest. Riječ je o posmatračkoj studiji koja je utvrdila povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu.

Zašto se istražuje uticaj kafe na mozak?

Alchajmerova bolest predstavlja veliki javnozdravstveni izazov. U Sjedinjenim Američkim Državama sa njom živi približno 7,4 miliona osoba od 65 godina i starijih, odnosno oko svaka deveta osoba u toj starosnoj grupi.

Ne postoji pouzdan način da se bolest u potpunosti spriječi, ali se istražuje kako ishrana, fizička aktivnost, san i druge životne navike mogu uticati na rizik.

Među svakodnevnim napicima posebnu pažnju privlači kafa, čiju su moguću ulogu u očuvanju kognitivnog zdravlja za portal Health.com komentarisala tri stručnjaka.

“Preporučujem kafu jer je temeljno istražena, a velike posmatračke studije sugerišu da umjereno konzumiranje može koristiti kognitivnom zdravlju”, rekla je dijetetičarka Dženifer Palijan, osnivačica portala Foodess.

Šta je pokazala studija na više od 131.000 ljudi?

Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA obuhvatilo je 131.821 učesnika, koji su praćeni do 43 godine.

Naučnici su analizirali njihove navike konzumiranja kafe i čaja, pojavu demencije i pokazatelje kognitivnog funkcionisanja.

Osobe u grupi sa najvećim unosom kafe sa kofeinom imale su približno 18 odsto niži relativni rizik od demencije u poređenju sa grupom koja je unosila najmanje.

Najizraženija povezanost sa povoljnim ishodima uočena je pri umjerenom unosu, od približno dvije do tri šolje kafe dnevno.

“Ispitanici koji su konzumirali najviše kafe sa kofeinom imali su 18 odsto manji rizik od demencije u poređenju sa onima koji su pili najmanje”, navela je za Health.com Emer Maks vini, londonska neuroradiološkinja i suosnivačica organizacije Re Health.

Da li to znači da kafa sprečava Alchajmerovu bolest?

Ne. Rezultati pokazuju statističku povezanost, ali ne potvrđuju da je kafa neposredno odgovorna za manji rizik.

Ljudi koji piju kafu mogu se razlikovati i po drugim navikama važnim za zdravlje mozga. Iako istraživači nastoje da takve razlike uzmu u obzir, njihov uticaj nije moguće potpuno isključiti.

Važno je razlikovati i demenciju od Alchajmerove bolesti. Demencija obuhvata različita stanja koja narušavaju pamćenje i druge kognitivne sposobnosti, dok je Alchajmerova bolest njen najčešći uzrok.

Pomenuta studija nije zasebno procjenjivala rizik od Alchajmerove demencije, pa njene rezultate ne treba predstavljati kao dokaz zaštite od te konkretne bolesti.

Koji sastojci kafe privlače pažnju naučnika?

Kafa sadrži kofein, hlorogensku kiselinu i druge polifenole, biljne spojeve koji se istražuju zbog antioksidativnog i mogućeg protivupalnog djelovanja.

Prema objašnjenju Palijan, ti sastojci mogli bi imati ulogu u ublažavanju oksidativnog stresa i podržavanju zdravlja krvnih sudova, koje je važno i za funkcionisanje mozga.

Rana eksperimentalna istraživanja ispituju i moguće djelovanje kofeina na procese povezane sa amiloidom beta i tau proteinima, koji se dovode u vezu sa Alchajmerovom bolešću.

“Kofein takođe može poboljšati osjetljivost na insulin i funkciju krvnih sudova, što potencijalno pomaže u smanjenju metaboličkih faktora rizika povezanih sa kognitivnim padom”, objasnila je Palijan.

Ovakva objašnjenja predstavljaju moguće mehanizme koji se istražuju, a ne potvrdu da ispijanje kafe zaustavlja razvoj bolesti.

Koliko kafe je povezano sa potencijalnom koristi?

Dvije do tri šolje dnevno izdvojile su se u istraživanju kao količina uz koju je povezanost sa povoljnijim kognitivnim ishodima bila najizraženija.

To ne znači da više kafe donosi veću zaštitu, niti da svi treba da počnu piti tu količinu.

Veličina šolje, način pripreme i sadržaj kofeina znatno se razlikuju, kao i individualna osjetljivost. Posebno je važno obratiti pažnju na to da li kafa izaziva nesanicu, nervozu ili druge tegobe.

Da li kafa bez kofeina ima iste rezultate?

Kafa bez kofeina takođe sadrži polifenole i druge biljne sastojke, ali u ovoj studiji nije utvrđena značajna povezanost njenog konzumiranja sa manjim rizikom od demencije.

To ne znači da je treba izbjegavati ako nekome više odgovara. Znači da joj se, na osnovu ovog istraživanja, ne može pripisati isti nalaz koji je zabilježen za kafu sa kofeinom.

Zašto je važno kada pijemo posljednju kafu?

Moguće koristi kafe ne treba posmatrati odvojeno od njenog uticaja na san.

Neurolog i specijalista medicine spavanja Hanul Bandari, osnivač organizacije Brainology, upozorava da kofein uzet u pogrešno vrijeme može otežati kvalitetan odmor.

“Konzumiran u pogrešno vrijeme, kofein može poremetiti san i spriječiti okrepljujući odmor tokom već ograničenog vremena za spavanje”, rekao je za Health.com.

U dostavljenim preporukama savjetuje se da posljednja kafa bude ranije tokom dana ili najmanje osam sati prije odlaska na spavanje. Osjetljivost se razlikuje, pa je važno pratiti sopstvenu reakciju.

Mogu li šećer i drugi dodaci umanjiti prednosti?

Potencijalne prednosti kafe ne mogu se automatski pripisati svakom napitku koji je sadrži.

Velike količine šećera, aromatiziranih sirupa i zaslađenog šlaga povećavaju energetsku vrijednost napitka i unos dodatih šećera.

Zbog toga obična crna kafa ili kafa sa manjom količinom mlijeka mogu biti jednostavniji izbor od izrazito zaslađenih napitaka, prenosi Klik.

Zašto kafa ne može zamijeniti druge zdrave navike?

Stručnjaci naglašavaju da se očuvanje zdravlja mozga ne može zasnivati na jednom napitku.

U tom kontekstu izdvajaju se mediteranski način ishrane i MIND dijeta, koji podstiču unos povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i zdravih masnoća, uz ribu i ograničavanje visoko prerađene hrane.

Kafa može biti dio takvih navika ako je osoba dobro podnosi, ali ne zamjenjuje uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i kvalitetan san.