
Doktor izdvojio pet štetnih namirnica: “Imam 3 kćerke i ovu hranu im nikada ne bih dao”
15.09.2025. | 08:30Kao kardiolog koji duže od 20 godina liječi pacijente s infarktom, često sam viđao kako navike u ishrani stečene u djetinjstvu postavljaju osnove za hronične bolesti u odraslom dobu, rekao je ljekar pa izdvojio namirnice koje mogu da naruše zdravlje.
Moja supruga i ja imamo tri kćerke koje su sada u srednjoj školi. Znam koliko je teško tokom ranih godina preživketi vrokeme večere. Skećam se kako smo kupovali pileće medaljone u obliku dinosaura, čips i sve ono što je bilo brzo, lako i primamljivo. To jeste faza kroz koju svi prolazimo, ali znam i kakvu štetu takva hrana može da izazove. Želim da moje kćerke žive dug i zdrav život, pa smo sada mnogo svkesniji toga što stavljamo na sto – rekao je kardiolog Sanjay Bhojraj za CNBC.
Šta treba izbjegavati u ishrani djece prema mišljenju kardiologa:
Kokice iz mikrotalasne
– Mnogi industrijski brendovi sadrže hemikalije koje me zabrinjavaju, posebno kao kardiologa. Vrećice često sadrže PFAS supstance, hemikalije koje su povezane sa problemima imuniteta i urođenim manama. A vještački “maslac” aroma može da sadrži sastojke opasne za pluća – tvrdi kardiolog.
Njegov prijedlog je da se kokice prave kod kuće u aparatu i da se prelivaju pravim otopljenim maslacem ili maslinovim uljem.
Voćni jogurti
– Jogurti sa ukusima, naročito oni namijenjeni deci, izgledaju zdravo zbog reklamiranog sadržaja proteina. Kada pogledate deklaraciju, saznaćete da sadrže mnogo šećera i vještačkih boja. Porcije su često male, pa djeca pojedu i po dvije-tri. Bolje je ponuditi im običan grčki jogurt sa malo meda i svježim bobičastim voćem. Ukusno je i dosta zdravije – kaže ljekar.
Prerađeno meso
Salame i viršle često se daju djeci za užinu. Ova hrana je puna natrijuma, konzervansa i nitrata koji povećavaju rizik od srčanih bolesti i raka, piše CNBC.
– Kao kardiolog, užasavam se onoga što te supstance mogu da naprave na ćelijskom nivou. Omogućavaju nakupljanje holesterola i omogućavaju oštećenje endotela, sloja koji oblaže krvne sudove – tvrdi lekar.
Dodao je da treba birati nemasne i neprerađene izvore proteina kao što su pečena piletina ili govedina iz slobodnog uzgoja. Dobar izbor su i biljni proteini: sočivo, kinoa i leblebija.
Slatke žitarice i zaslađeni napici
– Kao dijete, bio sam onaj “srećnik” koji je uvijek imao slatke žitarice u kuhinji. Danas bih ih sve bacio, zajedno sa gaziranim sokovima – napominje.
Prema mišljenju dr Roberta Lustiga, stručnjaka za metabolizam, dijete u prosjeku ujutru unese više šećera nego što njegovo tijelo može obraditi za tri dana. Posljedica su pad šećera u krvi i umor već na prvom školskom satu.
-Naše kćerke za doručak jedu voće, jaja sa povrćem ili piju smuti sa zdravim mastima i vlaknima. Piju filtriranu vodu sa prirodnim aromama voća. Sokovi i gazirani napici su rijetka poslastica – dodao je, piše Žena Blic.
Pržena hrana
Brza hrana nije loš izbor samo zato što je pržena, već i zbog upotrebe industrijskih ulja koja se zagrijavaju više puta, pa proizvode akrilamide i AGE spojeve koji podstiču upale u organizmu.
– Obožavamo hrskavu hranu — samo je pripremamo drugačije. Koristimo fritezu na paru da pravimo pečeno povrće, batat pomfrit i čipseve od povrća. Hrskavo, a zdravo! – savjetuje ljekar i ističe da se prije većih promjena u ishrani djece, treba posavjetovati sa pedijatrom kao i da roditelji treba da se hrane zdravije jer se djeca ugledaju na njih.