Djevojčice 10 puta više: Raste broj djece koja ulaze u prerani pubertet

02.02.2026. | 20:17

Tokom posljednjih nekoliko decenija zabilježen je značajan porast učestalosti preranog puberteta kod djece, a ovo stanje je znatno češće kod djevojčica nego kod dječaka, i to čak 10 naprema jedan.

Ovo je u razgovoru za “Nezavisne novine” kazala Gordana Bukara Radujković, specijalista pedijatrije i supspecijalista endokrinologije, šef Odjeljenja dječje endokrinologije Klinike za dječje bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

“Prerani pubertet se definiše kao početak polnog razvoja ranije nego što se očekuje u odnosu na rasnu i etničku pripadnost. Centralni prerani pubertet podrazumijeva preranu aktivaciju hipotalamo-hipofizno-gonadne osovine, sa pojavom dojki kod djevojčica prije osme godine života i uvećanjem testisa kod dječaka mlađih od devet godina, uz ubrzan rast i razvoj pubertetskih promjena”, pojasnila je ona.

Uzroci i razlike između djevojčica i dječaka

Ističe da pravi uzrok početka preranog puberteta još nije u potpunosti razjašnjen.

“Oko 90 odsto djevojčica sa centralnim preranim pubertetom ima idiopatski, odnosno nepoznat uzrok. Kod dječaka je situacija drugačija, pojava preranog puberteta češće zahtijeva ispitivanje centralnog nervnog sistema, jer se kod oko 20 odsto dječaka otkrivaju lezije mozga, dok je taj procenat kod djevojčica oko pet odsto”, kazala je Bukara Radujkovićeva.

Ističe da neliječena primarna hipotireoza, uz povišene vrijednosti TSH, gonadotropina i prolaktina, takođe može biti uzrok preranog puberteta. Prerana aktivacija gonadotropin-rilising hormona (GnRH) iz hipotalamusa dovodi do gonadotropin-zavisnog preranog puberteta.

Uticaj savremenog načina život

Rastući trend ovog poremećaja često se povezuje sa brzim socioekonomskim razvojem i poboljšanjem životnih uslova.

“Značajan porast učestalosti preranog puberteta podstakao je brojna istraživanja, naročito u zemljama koje bilježe brz ekonomski rast. Procjene prevalencije i incidencije značajno variraju širom svijeta, što odražava regionalne, društvene i ekološke razlike, ali i razlike u načinu mjerenja i izvještavanja”, navodi ova doktorica.

Pojašnjava da je, na osnovu podataka iz anketa, globalna prevalencija preranog puberteta procijenjena na 7,87 odsto kod djevojčica i 3,98 odsto kod dječaka, dok studije zasnovane na registrima pokazuju velike varijacije u stopama incidencije. “Ove razlike su često povezane sa socioekonomskim faktorima, kao i porastom gojaznosti i prekomjerne tjelesne težine kod djece”, precizira Bukara Radujkovićeva.

Posljedice po zdravlje djece

Kako je rekla, prerani pubertet može imati ozbiljne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje djeteta.

“Osim što može smanjiti konačnu odraslu visinu, povezan je sa povećanim rizikom od malignih bolesti, metaboličkih poremećaja i neplodnosti u odrasloj dobi. Takođe, djeca sa preranim pubertetom imaju veći rizik od psihičkih i bihevioralnih poremećaja, uključujući socijalnu anksioznost, depresiju, poremećaje u ishrani, zloupotrebu supstanci i rizično seksualno ponašanje”, pojašnjava doktorica.

Rana dijagnostika i terapija

Ističe da dijete sa znakovima preranog puberteta treba da se javi pedijatru ili porodičnom ljekaru, koji će ga nakon kliničkog pregleda uputiti pedijatru-endokrinologu.

Pojašnjava da neophodne dijagnostičke pretrage uključuju određivanje gonadotropina (LH, FSH), polnih hormona (estradiol ili testosteron) i hormona štitne žlijezde.

“Važno je prepoznati preranu pojavu sekundarnih polnih karakteristika – kod djevojčica prije osme, a kod dječaka prije devete godine, kako bi se na vrijeme uvela terapija sintetskim agonistima GnRH. Time se zaustavlja napredovanje puberteta, omogućava postizanje očekivane tjelesne visine i prevencija psihičke traume”, naglašava Bukara Radujkovićeva i zaključuju da zbog sve veće učestalosti prerani pubertet danas predstavlja jedan od značajnijih endokrinih poremećaja u pedijatriji i ozbiljan javnozdravstveni problem.

Klinički početak puberteta

“Klinički početak puberteta definisan je porastom dojki kod djevojčica, dok je kod dječaka prvi znak uvećanje testisa. Generalno, to se dešava kod djevojčica od osme do 13. godine, a kod dječaka od devete do 14”, kazala je.

Ona dodaje da pubertet karakteriše povećana brzina rastenja, nagli porast tjelesne visine godišnje 10 cm i više, kod djevojčica u 11. godini, kod dječaka u 13. godini, ubrzan razvoj gonada, razvoj sekundarnih reproduktivnih organa i sekundarnih spolnih odlika.