Deficit bjelančevina glavni krivac za slab imunitet

19.08.2023. | 19:35

Kao jedan od tri makronutrijenta koji čine hranu koju jedemo, zajedno sa ugljenim hidratima i mastima, proteini su ključni za dobro zdravlje, a njihov deficit odražava se ne samo na energiju i vitalnost, već i imuni sistem.

Deficit bjelančevina u našem organizmu može biti jedan od glavnih krivaca za smanjen imunitet, narušen metabolizam, kao i mnoge “estetske” probleme poput gubitka kose, zuba i mišićne mase, dok se kod djece u ranom uzrastu može javiti i fizička i mentalna zaostalost i problemi sa centralnim nervnim sistemom.

“Ishrana koja isključuje namirnice životinjskog porekla trebalo bi da bude upotpunjena namirnicama biljnog porijekla koje su izvori bjelančevina, budući da se one, za razliku od masti i ugljenih hidrata, u našem organizmu ne skladište”, navela je nutricionista Oksana Kovilkina.

Optimalna količina bjelančevina zavisi od tjelesne mase

Saglasno naučnim istraživanjima, ljudskom tijelu potrebno je u prosjeku 0,8 grama bjelančevina na 1 kilogram tjelesne mase. Međutim, ova brojka može i da varira – tako je primjera radi, profesionalnim sportistima i onima koji pokušavaju da dobiju na masi, dnevna norma nekada i dvostruko viša, te varira od 1,5 do čak 2,3 grama po kilogramu tjelesne mase.

Šta “grami proteina” zaista znače? Nutricionisti navode da se “grami proteina” odnose na broj grama makronutrijenata. Tako porcija govedine od 226 grama, sadrži samo 61 gram proteina, do recimo jedno jaje koje je teško 46 grama sadrži samo 6 grama proteina.

Kako nadoknaditi unos bjelančevina ukoliko ne jedemo meso

Dobra alternativa namirnicama životinjskog porijekla jesu mahunarke i koštunjavo voće, pa tako ukoliko preferirate vegansku ishranu, proteine možete nadomjestiti sojom, kinoom, orasima, pasuljem ili heljdom. Kada je sezona graška, i on može biti odličan izbor, a za ljubitelje, tu je i edamame. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se u dnevnoj ishrani nađe makar jedna porcija biljnih proteina.