Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv Alchajmerove bolesti: Simptome je moguće prepoznati i godinama ranije

21.09.2026. | 12:03 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Danas se u svijetu obilježama Svjetski dan borbe protiv Alchajmerove bolesti, a pažnju na ovu bolest skreće i Srpsko udruženje za Alchajmerovu bolest, pridruženi član Međunarodne asocijacije za Alchajmerovu bolest (ADI).

Procjenjuje se da danas ima preko 55 miliona ljudi koji žive sa ovim stanjem u svijetu, od kojih u Srbiji više od 140,000, a za nešto više od pet godina ova cifra će se povećati na 78 miliona na globalnom nivou.

Globalno, 75% onih koji žive sa demencijom ostaje nedijagnostikovano. Nizak nivo svijesti, trajna stigma, dezinformacije i diskriminacija ometaju napore za rješavanje ovog stanja, što znači da mnogi ignorišu znake upozorenja o bolesti, dok uz blagovremenu dijagnozu, ljudi mogu pristupiti postdijagnostičkoj podršci kako bi im se omogućilo da žive duže samostalno, kvalitetnije i dostojanstvenije.

“Nismo na vrijeme shvatili. Imali smo predrasude da je zaboravnost normalna u poznim godinama, pa smo demenciju pripisivali starosti. Tek poslije tri godine patnje i sumnji odveli smo majku ljekaru, dobila je pravu dijagnozu i lijekove koji su joj pomogli da smanji agresivnost i nemir”, kazala je gospođa S. S., koja 15 godina brine o majci, koja živi sa demencijom, navodi se na sajtu Srpskog udruženja.

Demencije su jedan od glavnih uzroka invaliditeta i zavisnosti starijih ljudi, a naši sistemi, na prvom mjestu zdravstvene i socijalne zaštite, nisu spremni za sadašnji a kamoli budući broj oboljelih. Demencija je i sedmi vodeći uzrok smrtnosti na globalnom nivou. Ovo ima i ozbiljne ekonomske posljedice. Trenutno procijenjeni godišnji troškovi demencije na svjetskom nivou iznose 1,3 biliona dolara, ali se do 2030. očekuje da će se troškovi udvostručiti na 2,8 biliona dolara.

Rani simptomi za otkrivanje bolesti

Prepoznavanje ove podle bolesti nimalo nije lako zbog sličnosti sa drugim stanjima organizma, a najčešće se oslanja na praćenje suptilnih promjena u ponašanju, kognitivnim sposobnostima i novim biomarkerima.

Prostorna dezorijentacija i poteškoće u snalaženju u poznatom prostoru mogu se pojaviti i do 25 godina prije glavnih simptoma; Gubitak pamćenja i zaboravljanje nedavnih informacija; Problemi sa svakodnevnim zadacima i poteškoće pri obavljanju poznatih poslova kod kuće ili na poslu; Promjene raspoloženja i ponašanja, česte promjene raspoloženja, zbunjenost, sumnjičavost ili povlačenje iz društvenog života.

Naučna istraživanja pokazuju da određeni proteini (poput GDF15) u krvi mogu ukazati na povećani rizik od demencije mnogo godina prije pojave kliničkih znakova, dok se starost i genetika smatraju najvećim faktorima rizika, genetske predispozicije i opšte zdravstveno stanje (vaskularni faktori) značajno utiču na razvoj bolesti.

Nedostaci u sistemu

U ovom trenutku, zajednici nedostaju grupe podrške, savjetovališta za oboljele i srodnike koji brinu o njima, edukativne radionice za porodice i sistematsko obrazovanje zdravstvenih i radnika u socijalnoj zaštiti.

Obilježavanje

Prvi put je obilježen 1994.godine, kada su se udruženja za borbu protiv demencije i druge organizacije ujedinile u naporima da se podigne svijet o bolesti i njenom uticaju na porodice, zajednice i nacije, dok je 2012. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu bolest proglasila za javno zdravstveni problem i kao prioritet javnog zdravlja. U Srbiji, ovaj datum se obilježava od 2012. godine. (Mondo/EUpravo zato)