Da li je zviždanje u grudima kod djece uvijek znak astme?

09.07.2026. | 21:53 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Respiratorne infekcije najčešći su uzrok zviždanja u grudima kod djece, ali ovaj simptom može ukazivati i na ozbiljnije poremećaje disajnih puteva. Ljekari objašnjavaju kako razlikovati prolazne tegobe od onih koje zahtijevaju liječenje.

Zviždanje u grudima je visokotonski zvuk koji nastaje kada vazduh prolazi kroz sužene disajne puteve. Predstavlja znak opstrukcije donjih disajnih puteva i najčešće se javlja pri izdisaju.

Zviždanje u grudima kod djece može biti posljedica različitih stanja, među kojima su:

-virusne i bakterijske infekcije respiratornog trakta,
-urođene anomalije disajnih puteva (traheobronhomalacija, bronhomalacija),
-vaskularne anomalije,
-strano tijelo u disajnim putevima,
-astma sa ranim početkom,
-nedijagnostikovana cistična fibroza,
-primarna cilijarna diskinezija.

Akutne respiratorne infekcije kod djece

Akutne respiratorne infekcije najčešći su razlog posjete pedijatru. U najvećem broju slučajeva uzrokovane su virusima, koji mogu izazvati infekcije gornjih i donjih disajnih puteva. Najviše ih se javlja kada dijete krene u kolektiv. Tokom prve godine boravka u vrtiću ili školi zdravo dijete može imati i do deset respiratornih infekcija.

Prehlada

Najčešće se javlja obična prehlada – zarazna virusna infekcija gornjih disajnih puteva, koja uz simptomatsku terapiju (toaleta nosa, povećan unos tečnosti i lijekovi za snižavanje temperature po potrebi) uglavnom prolazi spontano.

Krup (laringitis)

Virusna infekcija može izazvati otok grkljana i glasnih žica, što dovodi do krupa ili laringitisa. Karakterišu ga lavež kašalj, a ponekad i otežan i bučan udah (stridor).

Iako najčešće prolazi uz inhalacije fiziološkim rastvorom, toaletu nosa i mlake napitke, hitan pregled pedijatra potreban je ako dijete ima:

-otežano ili ubrzano disanje,
-uvlačenje mišića vrata i grudnog koša,
-pogoršanje bučnog udisaja,
-bljedilo ili plavičastu boju oko usana,
-pojačano balavljenje,
-isprekidan govor kod starije djece.

Bronhiolitis

Bronhiolitis nastaje kada virus zahvati bronhiole, sitne disajne puteve, koji otiču i pune se sekretom. Najčešći uzročnici su respiratorni sincicijalni virus (RSV) i humani rinovirus (HRV).

RSV je vodeći uzrok infekcija donjih disajnih puteva kod djece mlađe od dvije godine i najčešće se javlja od novembra do marta.

Bolest obično počinje simptomima prehlade – curenjem nosa i blagom temperaturom, a zatim se razvijaju:

-pojačan kašalj,
-ubrzano i otežano disanje,
-zviždanje u grudima.

U većini slučajeva bronhiolitis prolazi uz simptomatsko liječenje i dobru hidrataciju, ali kod mlađe odojčadi često je potrebno bolničko liječenje, kiseonička terapija i infuzija.

Upala pluća

Kod upale pluća opšte stanje djeteta je znatno teže. Prisustni su:

-visoka temperatura,
-kašalj,
-ubrzano i otežano disanje,
-zviždanje u grudima,
-gubitak apetita.

Uzročnici mogu biti virusi, bakterije ili njihove kombinacije.

Atipična pneumonija

Poseban oblik predstavlja atipična upala pluća izazvana bakterijom Mycoplasma pneumoniae. Ona može izazvati dugotrajan napadajan kašalj i zviždanje u grudima, a najčešće se javlja kod školske djece.

Kako objašnjava prim. dr Jasmina Jocić Stojanović za Stetoskop, iz svega navedenog može se zaključiti da je zviždanje u grudima kod djece najčešće posljedica akutne respiratorne infekcije.

Da li je zviždanje u grudima uvijek astma?

Ne. Veliki broj djece koja imaju epizode zviždanja nikada ne razvije astmu.

Prema definiciji Globalne inicijative za astmu (GINA), astma je hronična upala disajnih puteva koja izaziva ponavljane epizode:

-zviždanja u grudima,
-gušenja,
-osjećaja stezanja u grudima,
-kašlja, naročito noću ili u ranim jutarnjim časovima.

Simptomi su posljedica promjenljive opstrukcije disajnih puteva koja se spontano ili uz terapiju može povući.

Astma je češća kod djece koja imaju porodičnu sklonost alergijama, a napade mogu izazvati:

-virusne infekcije,
-alergeni,
-fizički napor,
-duvanski dim,
-zagađen vazduh.

Faktori rizika

Na razvoj astme utiču genetika i faktori iz okruženja. Među najvažnijim faktorima rizika koji se mogu mijenjati nalaze se:

-respiratorne infekcije,
-upotreba antibiotika,
-rođenje carskim rezom,
-gojaznost,
-izloženost duvanskom dimu,
-alergijska senzibilizacija.

Najčešći oblici astme i zviždanja kod djece

Kod djece se izdvajaju tri najčešća oblika:

-rani prolazni (tranzitorni) vizing,
-neatopijski vizing predškolskog i ranog školskog uzrasta,
-IgE-posredovana astma (atopijski vizing).

Tranzitorni vizing

Epizode zviždanja javljaju se do treće godine života, nakon čega uglavnom nestaju. Ova djeca najčešće nemaju porodičnu istoriju astme ili alergija.

Faktori rizika su:

-prijevremeno rođenje,
-boravak u kolektivu,
-pušenje majke tokom trudnoće,
-izloženost duvanskom dimu nakon rođenja.

Neatopijski vizing

Najčešće ga izazivaju virusne infekcije, posebno RSV. Ovaj virus povećava rizik od epizoda zviždanja tokom prvih deset godina života, ali se rizik kasnije smanjuje.

Atopijski vizing (astma)

Više od polovine slučajeva trajne astme počinje prije treće godine života, a oko 80 odsto prije šeste godine.

Najčešće je povezana sa alergijama i nasljednom sklonošću ka alergijskoj senzibilizaciji. Dugotrajna upala disajnih puteva dovodi do njihove preosjetljivosti i ponavljanih epizoda zviždanja.

Kako se procjenjuje rizik od astme?

Između 30 i 50 odsto djece predškolskog uzrasta ima epizode zviždanja, ali manje od polovine kasnije razvije astmu.

Kod djece mlađe od pet godina procjenjuju se:

-uzrast,
-porodična istorija atopije,
-prisustvo ekcema,
-nalaz na plućima.

Pošto se u tom uzrastu spirometrija uglavnom ne može pouzdano uraditi, koristi se Asthma Predictive Index (API), koji procjenjuje rizik na osnovu:

-alergija kod djeteta,
-ekcema,
-alergijske senzibilizacije,
-astme kod roditelja.

Za potvrdu alergije rade se:

-određivanje specifičnih IgE antitijela u krvi,
-kožni alergološki testovi.

Evropsko udruženje za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI) preporučuje alergološko testiranje kod djece kod koje postoji sumnja na alergijsku osnovu bolesti.

Kada dijete treba odvesti pulmologu?

Djeca koja imaju ponavljane ili dugotrajne epizode zviždanja u grudima trebalo bi da budu pregledana kod dječjeg pulmologa ili alergologa.

Rano prepoznavanje djece sa povećanim rizikom za razvoj astme omogućava pravovremeno liječenje, smanjenje simptoma i bolju kontrolu bolesti.

Kod djece kod koje je potvrđena alergija važno je izbjegavati alergene, liječiti alergijski rinitis i, kod određenih pacijenata, razmotriti imunoterapiju.

Djeca sa ponavljanim epizodama zviždanja, naročito ona kod koje je potvrđena alergijska senzibilizacija na inhalacione ili nutritivne alergene, zahtijevaju redovne kontrole i dugoročno praćenje zbog mogućeg razvoja astme tokom djetinjstva.