Da li da brinete zbog glavobolje? Kada je bol bezazlen, a kad hitno treba kod ljekara

18.09.2025. | 22:05

Ako često patite od glavobolje ili ste iznenada osjetili bol kao nikad ranije, obavezno pročitajte ovaj tekst.

Skoro svako je barem jednom u životu osjetio bol u glavi – većina nas čak mnogo puta. Blaga glavobolja obično nije ništa više od neprijatnosti koju možemo ublažiti običnim analgetikom, hranom, kafom ili kratkim odmorom.

Međutim, kada je bol jak ili neuobičajen, mnogi se zabrinu da je u pitanju moždani udar, tumor ili krvni ugrušak. Srećom, takvi ozbiljni uzroci su rijetki. Ipak, važno je znati kada glavobolja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, kao i kako kontrolisati većinu glavobolja koje ne ugrožavaju zdravlje.

Šta uzrokuje glavobolje?

Ljekari još uvijek ne znaju tačno šta izaziva većinu glavobolja. Ono što je poznato jeste da moždano tkivo i lobanja ne mogu biti direktni uzroci bola, jer nemaju nervne završetke koji registruju bol. S druge strane, krvni sudovi u glavi i vratu, kao i tkiva oko mozga i neki veliki moždani nervi, mogu slati signale bola. Takođe, koža glave, sinusi, zubi, mišići i zglobovi vrata mogu biti izvor bola u glavi.

Kada glavobolja zahtijeva pažnju ljekara?

Većinu glavobolja možete riješiti sami, a ljekar vam može pomoći kod onih upornijih. Ipak, postoje situacije kada je neophodno potražiti hitnu medicinsku pomoć. Obratite pažnju na sljedeće simptome:

glavobolje koje se prvi put javljaju nakon 50. godine života

značajna promjena u obrascu vaših glavobolja

izuzetno jaka glavobolja

bol u glavi koji se pogoršava kašljanjem ili pokretom

glavobolje koje se postepeno pogoršavaju

promjene u ličnosti ili mentalnim funkcijama

glavobolje praćene temperaturom, ukočenim vratom, konfuzijom, smanjenom budnošću ili pamćenjem, kao i neurološkim simptomima poput problema sa vidom, otežanog govora, slabosti, utrnulosti ili napada

glavobolje uz bolno i crveno oko

glavobolje uz bol i osjetljivost u predjelu sljepoočnica

glavobolje nakon udarca u glavu

glavobolje koje ometaju svakodnevne aktivnosti

glavobolje koje se javljaju iznenada, naročito ako vas probude iz sna

glavobolje kod osoba sa rakom ili oslabljenim imunitetom

Vrste glavobolja

Postoji više od 300 različitih tipova glavobolja, ali samo oko 10 odsto ima poznat uzrok. Ostale se nazivaju primarne glavobolje. Evo pregleda najčešćih:

Tenziona glavobolja

Tenziona glavobolja je najčešći oblik – javlja se kod oko tri četvrtine odraslih osoba. U većini slučajeva je blaga do umjerena i javlja se povremeno. Međutim, kod nekih ljudi može biti vrlo jaka i ponavljati se više puta nedjeljno.

Tipična tenziona glavobolja izaziva tup, stežući bol sa obe strane glave. Osobe sa izraženim simptomima često opisuju osjećaj kao da im je glava u stezi. Bol se može proširiti i na ramena i vrat. Uzroci mogu biti umor, emocionalni stres ili problemi sa mišićima i zglobovima vrata ili vilice. Trajanje je obično od 20 minuta do dva sata.

Ako povremeno imate tenzione glavobolje, možete ih ublažiti sami. Lijekovi bez recepta kao što su paracetamol, aspirin, ibuprofen ili naproksen često pomažu — ali uvijek se pridržavajte uputstva i ne uzimajte više nego što je preporučeno. Topli tuš, kratka dremka san ili lagani obrok takođe mogu pomoći.

Kod učestalih glavobolja, pokušajte da prepoznate okidače i izbjegavate ih. Ne preskačite obroke i ne iscrpljujte se. Tehnike opuštanja, poput joge, mogu pomoći jer opuštaju i tijelo i um. Ako noću stiskate vilicu ili škrgućete zubima, može pomoći zaštitna pločica za zube.

U težim slučajevima, ljekar može prepisati jači analgetik ili mišićni relaksant. Osobe sa hroničnim tenzionim glavoboljama ponekad uspješno sprečavaju napade uz triciklične antidepresive, poput amitriptilina.

Dobra vijest je da većina ljudi sa tenzionim glavoboljama odlično reaguje na jednostavne metode liječenja.

Migrene

Migrene se javljaju rjeđe nego tenzione glavobolje, ali su obično mnogo jače. Češće su kod žena nego kod muškaraca dva do tri puta.

Klaster glavobolje

Klaster znači da pacijent dobija glavobolju i do osam puta dnevno, tokom perioda od jednog do tri mjeseca i to se javlja svakih godinu ili dve dana, najčešće u istom periodu.

Glavobolje drugog porijekla: od lekova, sladoleda, visokog ili niskog pritiska, kao i poslije jakog fizičkog napora.