Cvijet koji preživljava i najgore žege: Vinka je kraljica ljetnjih balkona

28.05.2026. | 19:45

Vinka rosea je biljka koju malo ko na Balkanu ozbiljno shvata, a trebalo bi. Zamislite biljku koja prkosi ljetnim žegama, cvjeta neumorno i ne zahtijeva posebnu njegu.

Na panel zgradi sa balkonom okrenutim na jug, gdje petunije do 15. jula izgledaju kao spaljena salata, cvijet vinke i dalje stoji uspravno i baca cvjetove kao da je maj.

Vinka rosea je njeno pravo ime, a njen cvijet preživi i kad sve ostalo polegne.

Gdje se krije tajna njene otpornosti?

Vinka vodi porijeklo sa Madagaskara, gdje se temperature mjesecima drže iznad 35 stepeni, a kiše nema.

Zato je ova biljka napravljena za naše julske vrele talase, kakav nas čeka i ovog ljeta. Listovi su joj voskasti, korijen dubok, a cvjetovi se obnavljaju svakodnevno, bez pauze. Većina nas na balkonu pravi istu grešku. Sadimo surfinije, petunije i begonije, koje traže vlagu i sjenku, pa onda zalijevamo dva puta dnevno i gledamo kako ipak venu.

Vinka radi suprotno, što više sunca i suše, to više cvjeta.

Koju vrstu Vinke odabrati?

Vinka (Vinca rosea ili Catharanthus roseus) jeste omiljena jednogodišnja biljka iz porodice Apocynaceae, koja u naše saksije i bašte unosi boje od maja pa sve do prvih jačih jesenjih mrazeva.

Prepoznatljiva je po nježnim cvjetovima prečnika od 3 do 5 centimetara, koji dolaze u paleti boja od bijele i lila, preko raznih nijansi ružičaste, pa sve do upečatljive koralne boje.

Najveća greška nije sunce, već saksija. Vinka mrzi kad joj korijen stoji u vodi, a većina balkonskih žardinjera ima slab drenažni otvor. Stavite sloj šljunka ili polomljenih komadića stare saksije na dno, oko dva prsta debljine.

Izaberite univerzalnu zemlju, s dodatkom pijeska ili perlita.

Sadnice se u srpskim baštenskim centrima pojavljuju krajem aprila, po cijeni od 80 do 150 dinara po komadu. Sadite ih kad noći pređu 12 stepeni, što je kod nas obično nakon 10. maja. Razmak između biljaka u žardinjeri neka bude oko 20 centimetara, da imaju mjesta da se razgranaju.

Tajna uspješnog zalijevanja: Manje je često više!

Zalijevajte je tek kad gornji sloj zemlje bude potpuno suv na dodir. Na vrućem balkonu to znači svaki drugi dan, ne svaki. Ako je zalijevate svako jutro, listovi će vam požutjeti, a cvjetovi vinke će prestati da bujaju. Voli da malo žedni između dva zalijevanja. Prihranu radite jednom u dvije nedjelje, s tečnim đubrivom za cvjetnice. Suviše đubriva daje bujno lišće, a malo cvjetova, što je tipična greška novih ljubitelja.

Ružičasta vinka prelijepo se slaže s bijelom lobelijom, srebrnastim helihrizumom i visećim ipomeama. U jednoj velikoj žardinjeri od 80 centimetara možete držati tri biljke vinke različitih boja i one će do oktobra napraviti gust jastuk cvjetova. Bez orezivanja, bez skidanja sasušenih cvjetova.

Zašto je insekti i kućni ljubimci zaobilaze?

Još jedna prednost. Insekti je ne diraju, a ni komšijska mačka takođe. Vinka je blago otrovna, pa držite saksije van domašaja male djece i kućnih ljubimaca koji vole da žvaću lišće.

Vinka se kod nas tretira kao jednogodišnja biljka, jer je veoma osjetljiva na niske temperature. Prvi ozbiljniji mraz, koji obično stiže krajem oktobra ili početkom novembra, za nju znači siguran kraj. Nemojte se truditi da je unosite u stan – rijetko ko uspije da je provede kroz zimu u uslovima naših stanova, gdje joj suv vazduh i toplota radijatora nikako ne prijaju.

Želite nove biljke? Sačuvajte sjemenke!

Ipak, postoji način da je sačuvate: pred kraj sezone, dok je biljka još u bašti ili na terasi, pažljivo sakupite sjemenke iz osušenih čaura.

Iduće godine, u martu, posjejte ih na prozorskoj dasci. Šansa da proklijaju je oko 60 odsto, što je sasvim solidan procenat, a svakako isplativije od kupovine novih sadnica.

Najljepša stvar kod ove biljke nije što cvjeta dugo. Najljepše je što vam ne traži ništa zauzvrat, prenosi B92.